Neurološke bolesti, poput multiple skleroze, Parkinsonove bolesti, epilepsije, demencije, migrene i neuromišićnih bolesti značajno utječu na fizičko zdravlje, ali često zanemarujemo njihov utjecaj na mentalno zdravlje pacijenata. Mentalno zdravlje i emocionalna dobrobit ključni su za kvalitetu života osoba s neurološkim oboljenjima, a njihova važnost često je podcijenjena. Stoga je važno prepoznati simptome koji mogu ukazivati na mentalne poteškoće, kao i pružiti odgovarajuću pomoć i podršku. Holistički pristup u rehabilitaciji, koji uzima u obzir fizičke, emocionalne, psihološke i socijalne aspekte, ključan je za postizanje boljih rezultata. Ovaj pristup pomaže pacijentima da se suoče s izazovima neurološke bolesti, vraćajući im osjećaj kontrole i poboljšavajući kvalitetu života. Ključ uspjeha ovog pristupa je integracija različitih terapijskih metoda, suradnja stručnjaka i aktivno uključivanje obitelji.
Utjecaj neuroloških bolesti na mentalno zdravlje
Svaka kronična bolest, a osobito neurološka utječe na emocionalno stanje, mišljenje i ponašanje bolesnika. Tegobe se mogu odnositi na suočavanje s neurološkom bolesti ili mogu biti izravno uzrokovane neurološkom bolesti. Loši obrasci spavanja, nepravilna prehrana, nedostatak tjelesne aktivnosti i socijalna izoliranost mogu dodatno povećati rizik od mentalnih smetnji. Rano prepoznavanje i liječenje tih poremećaja ključno je za poboljšanje kvalitete života i očuvanje funkcionalnosti pacijenata. Neki od najčešćih problema koji se javljaju kod osoba s neurološkim bolestima uključuju:
- Depresiju – Osobe s neurološkim oboljenjima često imaju depresiju, koja se može manifestirati kroz osjećaj tuge, gubitak interesa za aktivnosti koje su prethodno bile ugodne, smanjenje energije i motivacije, kao i ponekad osjećaj praznine ili gubitka nade.
- Anksioznost – Strah od pogoršanja stanja, neizvjesnosti i gubitka kontrole može izazvati anksioznost. Ljudi s neurološkim bolestima često doživljavaju zabrinutost u vezi sa svojim zdravstvenim stanjem i budućnošću.
- Kognitivne probleme– Kognitivni poremećaji, koji uključuju probleme u pamćenju, koncentraciji, razmišljanju i donošenju odluka, česti su simptomi nekih neuroloških bolesti. Poteškoće u obavljanju svakodnevnih zadataka i razumijevanju novih informacija mogu stvoriti osjećaj frustracije i ovisnosti o pomoći drugih.
- Probleme sa spavanjem – Poremećaji spavanja česti su kod osoba s neurološkim bolestima, a mogu uključivati nesanicu, apneju u spavanju, prekomjernu pospanost, poremećaje kretanja ili ponašanja u spavanju. Ovi poremećaji mogu biti uzrokovani bolovima, smanjenom motoričkom funkcijom, anksioznošću ili degenerativnim promjenama u mozgu. Nedostatak kvalitetnog sna dodatno pogoršava simptome bolesti, povećava umor i smanjuje mentalne i fizičke sposobnosti, čime značajno utječe na kvalitetu života.
- Promjene ponašanja – Neke neurološke bolesti mogu dovesti do promjena u ponašanju, uključujući agresivnost, razdražljivost ili socijalnu neprilagođenost.
- Poremećaji osobnosti – Kod neuroloških bolesnika može doći i do promjena u osobnosti, uključujući povlačenje, emocionalnu labilnost (brze promjene u emocionalnim reakcijama) ili smanjenje socijalnih vještina, što može utjecati na njihov svakodnevni život i međuljudske odnose.

Metode pomoći i podrške
Postoji nekoliko metoda koje mogu pomoći u održavanju i unapređenju mentalnog zdravlja pacijenata s neurološkim bolestima. Preporučene strategije uključuju:
- Terapija razgovorom: Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) i drugi oblici psihoterapije pomažu pacijentima da se nose s emocionalnim izazovima koje neurološke bolesti donose i mogu pomoći pacijentima da bolje razumiju i kontroliraju svoje misli i emocije. Terapeut može pomoći pacijentima da razviju vještine suočavanja sa stresom i emocijama, kao i da nauče tehnike za smanjenje anksioznosti i depresije te značajno poboljšati kvalitetu života, uključujući smanjenje straha te prilagodbu životu s neurološkim poremećajem.
- Farmakološko liječenje: Ovisno o prirodi simptoma, liječnici mogu preporučiti lijekove za depresiju, anksioznost ili druge mentalne smetnje. Antidepresivi, anksiolitici ili lijekovi za poboljšanje spavanja mogu biti korisni, ali važno je da se lijekovi koriste pod nadzorom stručnjaka.
- Podrška obitelji i prijatelja: Emocionalna podrška bliskih osoba ključna je. Razumijevanje i podrška obitelji mogu značajno smanjiti osjećaj usamljenosti i izolacije, koji je čest kod osoba s neurološkim bolestima.
- Fizička aktivnost: Tjelovježba može imati pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje. Umjerena fizička aktivnost, poput šetnje ili joge, može poboljšati raspoloženje, smanjiti anksioznost i povećati energiju. U nekim slučajevima, specijalizirane metode fizikalne terapije mogu pomoći u poboljšanju pokretljivosti i smanjenju simptoma bolesti. Fizička aktivnost poboljšava cirkulaciju, smanjuje napetost u mišićima i ublažava simptome poput glavobolja i bolova povezanih s neuropatijama. Također, smanjuje stres, što pozitivno utječe na mentalno zdravlje, posebno kod depresije i anksioznosti. Tjelovježba povećava neuroplastičnost, odnosno sposobnost mozga da se prilagodi novim uvjetima. Ova sposobnost regeneracije mozga posebno je važna kod bolesti poput demencije jer pomaže u održavanju kognitivnih funkcija i usporava njihov gubitak. Znanstvena istraživanja potvrđuju da aerobna tjelovježba, poput hodanja, trčanja i bicikliranja, poboljšava kognitivne funkcije kod starijih osoba i onih s demencijom. Aktivnosti poput tai chija i plesa, koje uključuju pamćenje pokreta, također imaju pozitivan učinak na mozak, povećavajući veličinu hipokampusa, dijela mozga odgovornog za memoriju.

- Tehnike opuštanja i mindfulness: Vježbe disanja, meditacija i mindfulness tehnike mogu pomoći pacijentima da se opuste, smanje stres i poboljšaju koncentraciju i mentalnu jasnoću. Znanstvena istraživanja pokazuju da meditacija može pozitivno utjecati na strukturu mozga, osobito u područjima povezanima sa samoregulacijom, samokontrolom, fokusiranjem i rješavanjem problema. Meditacija je također korisna za ublažavanje kognitivnog pada kod starijih osoba, poboljšavajući kvalitetu sna i smanjujući stres. Ove tehnike mogu pomoći u smanjenju simptoma anksioznosti i depresije.
- Akupunktura: Akupunktura je alternativna terapija koja se koristi za smanjenje stresa, ublažavanje boli i poboljšanje općeg osjećaja dobrobiti. Istraživanja sugeriraju da akupunktura može pomoći pacijentima s neurološkim bolestima u smanjenju simptoma poput boli, nesanice i tjeskobe, te može biti korisna u kombinaciji s drugim oblicima liječenja.
- Prehrana: Uravnotežena prehrana ključna je za održavanje mentalnog i fizičkog zdravlja. Nutricionist može pomoći pacijentima da razviju prehrambeni plan koji će podržati njihovo zdravlje, uzimajući u obzir specifične potrebe uzrokovane neurološkim bolestima. Pravilna prehrana može igrati ključnu ulogu u usporavanju napredovanja neuroloških bolesti i očuvanju kognitivnih funkcija. Hrana bogata antioksidansima, omega-3 masnim kiselinama te vitaminima B i D pomaže u smanjenju upale, koja je često povezana s neurodegenerativnim bolestima. Antioksidansi iz voća i povrća štite moždane stanice od slobodnih radikala, dok omega-3 masne kiseline iz masne ribe, orašastih plodova i sjemenki podržavaju strukturu i funkciju neurona. Vitamini B skupine, osobito B12 i folna kiselina, ključni su za pravilno funkcioniranje živčanog sustava. Vitamin D se smatra ključnim za očuvanje funkcije čimbenika koji podržavaju rast i funkciju živčanih stanica, a neki podaci sugeriraju da vitamin D može utjecati na proizvodnju serotonina, što može imati ulogu u regulaciji raspoloženja i smanjenju depresije. Biljni pripravci se često koriste za poboljšanje mentalnih funkcija i ublažavanje simptoma poput stresa, anksioznosti i problema sa spavanjem. Znanstvena istraživanja također podržavaju učinkovitost mnogih od ovih biljaka, no važno je naglasiti da njihova primjena može biti korisna kao dodatak, ali ne zamjena za medicinski tretman. Kamilica, gospina trava, pasiflora, kurkuma, ginko, šafran i matičnjak samo su neki od pripravaka koji će vam pomoći u održavanju mentalnih funkcija. Korištenje biljnih pripravaka treba biti pod nadzorom stručnjaka, osobito ako osoba uzima druge lijekove ili ima specifične zdravstvene probleme.

- Kvalitetan san: San je osnovna funkcija koja omogućuje regeneraciju tijela i uma, a njegov nedostatak može imati ozbiljan utjecaj na zdravlje, osobito kod osoba s neurološkim poremećajima. Nedovoljna količina sna povezana je s pogoršanjem simptoma mnogih neuroloških bolesti, uključujući demenciju, migrenu, epilepsiju i Parkinsonovu bolest. Kvalitetan san ne samo da omogućuje fizičku regeneraciju, već također poboljšava kognitivne funkcije kao što su pamćenje, koncentracija i emocionalna stabilnost. Za većinu ljudi preporučuje se 7–9 sati sna, dok je također važno evaluirati i liječiti bilo kakve temeljne poremećaje spavanja.
- Uključenost u grupe za podršku: Sudjelovanje u grupama za podršku pacijentima sličnih neuroloških bolesti može pružiti osjećaj zajedništva i smanjiti izolaciju. Razmjena iskustava i informacija s drugima može biti vrlo korisna. Važan su dio sveobuhvatnog pristupa liječenju, pružajući emocionalnu i socijalnu podršku koja nadopunjuje medicinski tretman.
Preporuke za pacijente
• Budite u kontaktu sa svojim liječnikom: Važno je redovito razgovarati sa svojim neurologom o svim mentalnim i emocionalnim problemima koji se javljaju, uključujući depresiju, anksioznost, kognitivne poteškoće i smetnje kod spavanja. Ovi problemi mogu imati veliki utjecaj na vaše svakodnevno funkcioniranje, pa je ključno obavijestiti liječnika o svim promjenama koje primijetite. Liječnik može prilagoditi vaše liječenje na temelju vaših trenutnih simptoma i ponuditi dodatne resurse ili terapije koje mogu poboljšati vaše stanje. Uz to, liječnik može pružiti korisne savjete o zdravim navikama, kao što su pravilno spavanje, uravnotežena prehrana i redovita fizička aktivnost, jer svi ovi faktori mogu značajno poboljšati vašu mentalnu i fizičku dobrobit. Ako primijetite poteškoće sa spavanjem, poput nesanice, prekomjerne pospanosti ili loše kvalitete sna, obratite se svom liječniku, koji može preporučiti daljnje pretrage, poput analize spavanja, kako bi se otkrio mogući temeljni uzrok i pružili odgovarajući savjeti i tretmani.
• Ne zanemarujte mentalno zdravlje: Ne bojte se potražiti pomoć ako osjećate da mentalno zdravlje pati. Potražite terapeuta, psihijatra ili psihologa koji imaju iskustva s radom s pacijentima s neurološkim bolestima. Oni vam mogu pomoći u prepoznavanju i liječenju mentalnih problema koji mogu biti povezani s poremećajima spavanja ili smanjenjem motivacije za tjelovježbu.
• Razvijajte zdrave navike: Iako vam neurološka bolest može otežati svakodnevne aktivnosti, usmjeravanje pažnje na uspostavljanje zdravih dnevnih navika može pridonijeti većem osjećaju kontrole i stabilnosti. Uključite redovite vježbe u svoju rutinu, jer tjelovježba ne samo da poboljšava fizičko zdravlje, već i mentalno zdravlje. Osim toga, vježbanje može pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju kvalitete spavanja.
• Pazite na prehranu i spavanje: Zdrava prehrana i kvalitetan san vrlo su važni za mentalno zdravlje. Uravnotežena prehrana i dovoljno sna mogu vam pomoći da se osjećate bolje kako fizički, tako i mentalno. Ako imate problema sa spavanjem, razgovarajte s liječnikom o mogućim poremećajima poput nesanice ili apneje u snu, koji mogu negativno utjecati na vašu energiju i oporavak. Liječnik vam može preporučiti testiranje spavanja ili strategije za poboljšanje sna.
• Uključite se u društvene aktivnosti: Održavanje socijalnih veza može biti izuzetno korisno za mentalno zdravlje. Pokušajte ostati u kontaktu s prijateljima i obitelji, učlanite se u aktivnosti koje vas zanimaju, i ne bojte se obratiti drugima za podršku. Redovita socijalna interakcija može također smanjiti stres i podržati bolji san i tako pomoći u nošenju s izazovima neurološke bolesti.

Holistički pristup u Poliklinici Hospitalija
U Poliklinici Hospitalija pružamo sveobuhvatan pristup očuvanju i unapređenju mentalnog i neurološkog zdravlja. Naš stručni tim nudi neurološke preglede za pravovremenu dijagnozu i praćenje neuroloških bolesnika, koristeći individualno prilagođene terapijske metode.
Program kognitivne rehabilitacije pomaže osobama s demencijom u jačanju mentalnih funkcija i dugotrajnijem očuvanju samostalnosti. Psihijatrijska pomoć olakšava simptome depresije i anksioznosti, dok nutricionističko savjetovanje pomaže u održavanju zdravlja mozga uravnoteženom prehranom koja je ključna za njegovu funkcionalnost. Također, posebnu pozornost posvećujemo otkrivanju i liječenju poremećaja spavanja, jer kvalitetan san ključan je za optimalno mentalno i fizičko zdravlje. Naši stručnjaci mogu provesti dijagnostičke testove za otkrivanje poremećaja spavanja i pomoći u pronalaženju rješenja za probleme poput nesanice, apneje u snu, sindroma nemirnih nogu i ostalih poremećaja koji remete zdrav i kvalitetan san. Dostupna je i akupunktura kao neinvazivna podrška u smanjenju bolova i poboljšanju kvalitete života.
Savjetujemo i obitelji pacijenata, pružajući edukaciju i podršku u svakodnevnim izazovima. Spajajući modernu medicinu s alternativnim terapijama i psihološkom podrškom, osiguravamo cjelovitu skrb prilagođenu vašim potrebama.