Migrena je složena neurološka bolest koja negativno utječe na kvalitetu života milijuna ljudi diljem svijeta. Osim što je česta, ona je i jedna od najneosposobljavajućih neuroloških poremećaja, koja pogađa 15% do 20% svjetske populacije.
1. Što je migrena i koje vrste migrena postoje
Migrena je kompleksna neurološka bolest koja se često manifestira kao intenzivna pulsirajuća bol u jednoj polovici glave. Karakterizira je periodičnost, bol koja može trajati od nekoliko sati do nekoliko dana. Često je prate simptomi poput mučnine, povraćanja te osjetljivosti na svjetlost, buku i mirise uz pogoršanje kod rutinske fizičke aktivnosti kao što su hodanje i penjanje uz stepenice.
Postoje različite vrste migrene:
- Migrena bez aure (obična migrena): vrsta migrene koja počinje bez prethodnih simptoma. Osobe s ovom vrstom migrene samo osjećaju bol u trajanju od nekoliko sati do tri dana.
- Migrena s aurom (klasična migrena): prije glavobolje, osoba može doživjeti auru, specifične neurološke simptome poput bljeskova svjetlosti ili gubitka vida, trnce u udovima, nekad i smetnje govora u trajanju od nekoliko minuta do sat vremena.
- Kronična migrena: glavobolja koja se javlja 15 i/ili više dana mjesečno tijekom više od 3 mjeseca
- Migrena s komplikacijama: komplikacije mogu biti migrenski status u trajanju migrene dulje od 72 sata, aura u trajanju duljem od tjedan dana bez znakova infarkta mozga na MR-u, migrenski infarkt i epileptički napadaj izazvan migrenskom aurom.
Osim boli, migrenski napadaji mogu se sastojati od četiri faze:
- Prodromna faza: prethodna faza migrene, u kojoj osoba može osjećati promjene raspoloženja, umor ili druge simptome koji upozoravaju na nadolazeći napadaj.
- Faza aure: može uključivati različite neurološke simptome – bljeskove svjetlosti, gubitak vida ili osjećaj trnjenja. Aura obično traje oko sat vremena prije pojave glavobolje a može se javiti i bez naknadne glavobolje.
- Glavobolja: intenzivna, pulsirajuća bol u jednoj polovici glave. Bol je često toliko snažna da može ometati svakodnevne aktivnosti.
- Postdromna faza: nakon završetka glavobolje, osoba može osjećati umor, slabost ili druge simptome koji su posljedica migrene.
Migrena može biti izuzetno onesposobljavajuća i negativno utjecati na kvalitetu života pojedinca.
2. Uzroci nastanka migrene
Uzroci nastanka migrene su složeni i često individualni, no postoje neki općeniti faktori koji mogu potaknuti pojavu migrenskih napadaja:
- Genetska predispozicija: čimbenici koji predisponiraju pojedinca na ovu neurološku bolest.
- Hormonalne promjene: mnoge žene primjećuju da imaju veću sklonost migreni tijekom određenih faza menstrualnog ciklusa, posebno tijekom menstruacije.
- Emocionalni stres: stres, anksioznost ili depresija može aktivirati migrenski napadaj ili povećati učestalost napadaja.
- Fizički faktori: Intenzivna tjelesna aktivnost ili naprezanje, loše držanje, nedostatak sna i umor.
- Prehrambeni čimbenici: namirnice i pića koji mogu biti okidači – čokolade, sirevi, alkohol ili umjetni zaslađivači.
- Pušenje nikotin iz duhanskog dima uzrokuje spazam, odnosno stiskanje krvnih žila koje opskrbljuju mozak
- Okolišni čimbenici: izloženost jakom svjetlu, glasnom zvuku, određenim mirisima ili promjenama vremenskih uvjeta.
- Dehidracija
- Promjene u rutini: promjene rasporeda spavanja ili obroka.
Važno je istaknuti da je svaki pojedinac jedinstven, pa će tako i okidači migrene biti različiti za svaku osobu. Vođenje dnevnika glavobolje koji uključuje jačinu, lokalizaciju, trajanje i postojanje popratnih simptoma glavobolje te provocirajućih čimbenika kao što su neke prehrambene navike, emocionalno stanje stresa, pojačana fizička aktivnost i ostali, što može značajno pomoći identificirati specifične okidače kod pojedinca i olakšati liječenje i prevenciju migrene.
3. Farmakološko i nefarmakološko liječenje migrene
Liječenje migrene može uključivati različite pristupe:
- Akutna terapija: Zaustavljanje napadaja migrene upotrebom nespecifičnih jednostavnih analgetika (acetilsalicilna kiselina i paracetamol) ili nesteroidnih antireumatika (diklofenak, ibuprofen, naproksen, ketoprofen) ili specifičnih lijekova za liječenje migrene triptana, koji djeluju blokiranjem oslobađanja upalnih tvari i sužavanjem krvnih žila u mozgu.
- Profilaktička terapija: lijekovi poput beta-blokatora koji djeluju blokiranjem djelovanja adrenalina i smanjenjem aktivnosti živčanog sustava, antiepileptika ili antidepresiva kako bi se smanjila učestalost napadaja i specifično profilaktičko liječenje učestale migrene (više od 4x mjesečno) monoklonskim protutijelima koji se daju potkožnom injekcijom jednom mjesečno ili u tabletama svaki drugi dan.
- Nefarmakološki pristup: redovito vježbanje, uravnotežena prehrana i pravilno spavanje mogu imati značajan utjecaj na smanjenje učestalosti migrenskih napadaja. Vježbanje potiče oslobađanje endorfina, prirodnih analgetika tijela, koji mogu pomoći u smanjenju boli i stresa. Pravilna prehrana, koja uključuje redovite obroke bogate voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i zdravim mastima (prehrana bogata omega–3 masnim kiselinama) te hrana bogata magnezijem, može pomoći u održavanju stabilne razine šećera u krvi i smanjenju fluktuacija koje mogu izazvati migrenu. Uz to, upravljanje stresom kroz tehnike opuštanja poput dubokog disanja, meditacije i progresivne mišićne relaksacije, mogu pomoći sa smanjenjem učestalosti migrenskih napadaja. Održavanje redovitog rasporeda spavanja i obroka može pomoći u stabilizaciji tjelesnih ritmova i smanjenju fluktuacija koje mogu izazvati migrenu. To uključuje odlazak na spavanje i buđenje u isto vrijeme svaki dan, kao i redovite obroke.
- Akupunktura se dokazala učinkovita u terapiji migrene.
Zaključno, migrena je kompleksna neurološka bolest koja značajno utječe na kvalitetu života oboljelih. S obzirom na raznolike simptome i individualne varijacije u tretmanu, važno je pristupiti migreni s holističkim pogledom i individualiziranom terapijom.
Razumijevanje uzroka migrene i identifikacija okidača ključni su koraci u upravljanju ovom bolešću. Važno je educirati pacijente o njihovim potencijalnim okidačima, što uključuje emocionalne, fizičke, prehrambene i okolišne čimbenike. Vođenje dnevnika migrene može biti od velike pomoći u prepoznavanju i izbjegavanju tih okidača. Personalizirani pristup liječenju migrene, koji uključuje kombinaciju farmakoloških i nefarmakoloških terapija prilagođenih potrebama i preferencijama pacijenta, može dovesti do boljih kliničkih ishoda i dugoročnog olakšanja simptoma. Osiguravanje podrške i suradnje između pacijenta i zdravstvenog tima ključno je za uspješno upravljanje migrenom i poboljšanje kvalitete života oboljelih.
