Demencija: Kad pamćenje i koncentracija zataje – nije uvijek Alzheimerova bolest

Zaboravljate imena, teško se prisjećate nedavnih događaja, gubite nit u razgovoru ili vam je sve teže pratiti upute? Ponekad su takvi trenuci samo posljedica stresa ili umora. No, kada zaboravljanje postane učestalo i počne remetiti svakodnevni život, javlja se opravdana sumnja na demenciju.

Važno je naglasiti da demencija nije isto što i prirodno starenje, niti je uvijek uzrok Alzheimerova bolest. Većina ljudi, kada čuje riječ demencija, odmah pomisli na Alzheimerovu bolest. Iako s dobrim razlogom, jer ona čini oko 60–70% svih slučajeva, važno je za znati da demencija nije jedna bolest, već skup simptoma koji zahvaćaju kognitivne, odnosno spoznajne funkcije poput pamćenja, razmišljanja, zaključivanja, govora, orijentacije, prepoznavanja, planiranja i donošenja odluka, kao i kontrole emocija i ponašanja. Uzroci demencije mogu biti vrlo različiti, a u ovom blogu detaljnije ćemo objasniti glavne vrste, njihove specifičnosti te utjecaj nekih lijekova i bolesti.

Što je demencija?

Normalno starenje može uključivati povremeno zaboravljanje imena ili riječi, no to ne utječe značajno na svakodnevni život. Kod demencije problemi su učestaliji, trajniji i postupno narušavaju sposobnost samostalnog funkcioniranja. Primjerice, osoba s demencijom može zaboraviti ne samo gdje je ostavila ključeve, nego i za što služe ključevi.

Demencija nastaje kada bolest ili oštećenje mozga uzrokuje trajne poteškoće u funkcioniranju, prvenstveno na području pamćenja, pažnje, govora i ponašanja. Simptomi se razlikuju od osobe do osobe, a bolest može napredovati sporo ili brzo.

Bolesti u kojima se javlja demencija

Osim Alzheimerove bolesti, postoje i druge bolesti mozga koje uzrokuju demenciju:

• Vaskularna demencija – druga je najčešća demencija. Nastaje zbog oštećenja krvnih žila u mozgu, često nakon moždanog udara ili dugotrajnih problema s cirkulacijom. Simptomi uključuju usporeno razmišljanje, poteškoće s planiranjem i koncentracijom, dok je pamćenje u početku često bolje očuvano.

• Frontotemporalna demencija (FTD) – pogađa frontalni i temporalni režanj mozga, najčešće u srednjoj životnoj dobi. Osobe s FTD-om pokazuju značajne promjene u ponašanju, impulsivnost, kao i poteškoće s govorom i razumijevanjem jezika.
  
• Demencija s Lewyjevim tjelešcima – koju karakteriziraju promjene u razmišljanju, pažnji i pamćenju, uz česte vizualne halucinacije i fluktuacije u mentalnom stanju. Osobe s ovom bolešću često imaju i simptome slične Parkinsonovoj bolesti, poput usporenosti pokreta i ukočenosti.
  
• Parkinsonova bolest s demencijom – kod nekih pacijenata s Parkinsonovom bolešću demencija se razvija u kasnijim fazama bolesti.
  
• Huntingtonova bolest – nasljedna neurodegenerativna bolest koja također može uzrokovati demenciju.
  
• Creutzfeldt-Jakobova bolest – rijetka, ali vrlo brzo napredujuća demencija uzrokovana prionima.
  
• Kronična traumatska encefalopatija (CTE) – ponavljajuće ozljede glave, česte kod sportaša u kontaktnim sportovima poput boksa, američkog nogometa ili hokeja, također mogu ostaviti dugotrajan trag na mozgu i mogu dovesti do simptoma demencije, uključujući probleme s pamćenjem, promjene osobnosti, impulzivnost i poteškoće s koncentracijom. Simptomi se često javljaju godinama nakon prestanka izlaganja udarcima.

• Miješana demencija – je stanje u kojem se istovremeno pojavljuju promjene mozga karakteristične za više vrsta demencija, najčešće Alzheimerove bolesti i vaskularne demencije. Zbog kombinacije različitih uzroka, simptomi mogu biti složeniji, a liječenje zahtijeva pristup usmjeren na oba poremećaja.

Reverzibilni uzroci demencije

Ne treba zaboraviti da demencija nije uvijek neizlječiva. Postoje reverzibilni uzroci koji mogu uzrokovati privremeni kognitivni pad, a njihovo pravovremeno liječenje može vratiti funkcije u potpunosti ili djelomično. To uključuje:

• nedostatak vitamina B12 i folne kiseline
• nedostatak vitamina B1 (tiamina) – najčešće kod alkoholizma
• probleme sa štitnjačom (hipotireoza, hipertireoza)
• depresiju, koja može oponašati demenciju (tzv. pseudodemencija)
• hidrocefalus normalnog tlaka (NPH) – stanje nakupljanja cerebrospinalne tekućine u mozgu
• infekcije poput sifilisa, HIV-a ili drugih kroničnih infekcija mozga
• metaboličke poremećaje kod bolesti jetre i bubrega
• strukturne promjene mozga poput tumora ili hematoma smještenih u područjima koji vrše pritisak na područja ključna za kogniciju (poput frontalnog režnja ili hipokampusa) a njihovo pravovremeno liječenje može značajno poboljšati kognitivne funkcije.

Neki lijekovi mogu izazvati simptome slične demenciji, posebno kod starijih osoba.
U slučaju sumnje na demenciju, važno je pregledati terapiju jer prekid ili zamjena određenih lijekova može značajno poboljšati stanje. To su uglavnom lijekovi s antikolinergičkim učinkom, sedativi i anksiolitici (benzodiazepini), antihistaminici, antipsihotici, lijekovi za kontrolu srčanog ritma te neki diuretici. Također, dugotrajna uporaba opioidnih analgetika može dovesti do tzv. mentalne magle.

Studije pokazuju da 10–15 % starijih pacijenata s kognitivnim problemima može imati simptome uzrokovane lijekovima, a njihova korekcija često vodi do značajnog poboljšanja.

Dijagnoza demencije

Dijagnosticiranje demencije zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje:

• neuropsihološke testove (kao što su MMSE, MoCA) za procjenu različitih kognitivnih funkcija
• klinički intervju s pacijentom i njegovom obitelji radi razumijevanja simptoma i utjecaja na svakodnevni život
• laboratorijske pretrage za isključivanje reverzibilnih uzroka poput nedostatka vitamina B12, poremećaja štitnjače, jetrenih enzima, bubrežne funkcije ili infekcija
• neuroimaging (CT, MR, PET) za pregled strukture mozga i otkrivanje oštećenja
• praćenje kognitivnog stanja kroz vrijeme kako bi se utvrdio tijek bolesti

Kako spriječiti demenciju?

Iako ne možemo spriječiti sve vrste demencija, postoje brojni dokazi da zdrav način života može značajno smanjiti rizik ili usporiti napredovanje bolesti.

Osim farmakoterapije:

1. Fizička aktivnost Redovita tjelovježba, poput šetnje, plivanja, joge ili vožnje bicikla, dokazano poboljšava cirkulaciju i moždanu funkciju. Pomaže smanjiti upale i poboljšati raspoloženje.
   
2. Zdrava prehrana Prehrana bogata povrćem, voćem, orašastim plodovima, maslinovim uljem i ribom – tzv. mediteranska prehrana – povezana je sa sporijim napredovanjem demencije. Ograničenje prerađene hrane i umjereno konzumiranje šećera također je važno. Osobe starije životne dobi, vegetarijanci, vegani i ljudi s problemima probavnog sustava trebaju paziti na dovoljan unos vitamina B12.
   
3. Društvena uključenost i emocionalna podrška Održavanje kontakata s prijateljima i obitelji. Sudjelovanje u društvenim aktivnostima i grupama potpore smanjuje osjećaj usamljenosti i depresije.
   
4. Kontrola kroničnih bolesti Redovito praćenje i liječenje povišenog krvnog tlaka, dijabetesa, povišenog kolesterola, tjelesne težine i sličnih stanja. Ove bolesti utječu na zdravlje mozga i mogu ubrzati razvoj Alzheimerove bolesti ili razvoj vaskularne demencije.
   
5. Kvalitetan san Osiguravanje dovoljno dubokog i neprekidnog sna. Loš san može pogoršati nakupljanje štetnih proteina u mozgu.
   
6. Izbjegavanje zloupotrebe alkohola, droga i pušenje Dugotrajna uporaba ovih tvari može oštetiti mozak i uzrokovati probleme s pamćenjem, pažnjom i koncentracijom te povećava rizik od razvoja demencije. 
7. Smanjenje stresa i mentalna relaksacija Tehnike poput meditacije, dubokog disanja ili terapija mogu pomoći u smanjenju tjeskobe i depresije.
   
8. Kognitivna stimulacija i mentalna aktivnost Redovito rješavanje zagonetki, čitanje, pisanje, učenje novih vještina ili hobija. Aktivnosti poput igranja društvenih igara ili sudjelovanja u grupama podrške pomažu održati moždane funkcije.
   
9. Korekcija smetnji vida i sluha Nekorigiran vid i sluh mogu ubrzati kognitivni pad jer otežavaju komunikaciju i potiču izolaciju. Redovite kontrole, nošenje naočala ili slušnih pomagala te prilagodba okoline (rasvjeta, smanjenje buke) pomažu očuvati moždane funkcije i kvalitetu života.

10. Prevencija i liječenje depresije Dugotrajna, neliječena depresija može narušiti kognitivne funkcije, ubrzati mentalni pad i značajno povećati rizik od razvoja demencije, uključujući Alzheimerovu bolest.

 10 zanimljivosti o demenciji

1. Demencija nije isključivo bolest starijih. Iako je najčešća nakon 65. godine, postoje oblici poput frontotemporalne demencije koji se javljaju već u 40-im i 50-im godinama života.
2. Žene češće obolijevaju od muškaraca. Istraživanja pokazuju da je rizik od Alzheimerove bolesti viši kod žena, dijelom zbog hormonskih promjena nakon menopauze i duljeg životnog vijeka.
3. Osobe s dijabetesom imaju veći rizik za razvoj demencije jer povišen šećer oštećuje krvne žile u mozgu.
4. Loš san ubrzava nakupljanje štetnih proteina. Tijekom dubokog sna mozak aktivira sustav „čišćenja“ (glimfatički sustav) koji uklanja beta-amiloid i tau proteine. Nedostatak sna ubrzava njihovo taloženje i kognitivni pad.
5. Dvojezičnost odgađa simptome. Studije pokazuju da osobe koje govore dva ili više jezika imaju kasniji početak simptoma demencije, jer im mozak stvara više „rezervnih“ neuronskih veza.
6. Gubitak osjeta mirisa može se pojaviti godinama prije prvih problema s pamćenjem i smatra se ranim pokazateljem Alzheimerove bolesti.
7. Srce i mozak su povezani. Sve što šteti srcu (pušenje, povišeni tlak, kolesterol) povećava i rizik od demencije. Kaže se da „zdrav mozak počinje sa zdravim srcem“.
8. Fizička aktivnost smanjuje rizik do 30 %. Čak i lagana, ali redovita aktivnost poput šetnje ili vrtlarenja dokazano smanjuje vjerojatnost razvoja demencije.
9. Kod oboljelih često se pamćenje pjesama i melodija čuva dulje od govora. Glazbena terapija poboljšava raspoloženje, smanjuje agitaciju i pomaže u prizivanju sjećanja.
10. U svijetu postoje banke ljudskog mozga, istraživački centri gdje se donirani mozgovi oboljelih od demencije proučavaju kako bi se otkrili novi biomarkeri i potencijalne terapije.

Demencija nije jednostavna dijagnoza i ne znači uvijek da je uzrok Alzheimerova bolest. Razumijevanje raznih uzroka, od vaskularnih promjena do lijekova koji mogu uzrokovati kognitivni pad, ključno je za pravovremeno prepoznavanje i liječenje. Pravovremena dijagnoza i adekvatna terapija mogu značajno poboljšati kvalitetu života oboljelih i njihovih obitelji.

Ako primijetite promjene u pamćenju ili ponašanju kod sebe ili bližnjih, važno je što prije potražiti liječničku pomoć i obaviti potrebne pretrage. Rano otkrivanje prvi je korak prema uspješnom upravljanju ovim složenim stanjem.