Kako neurologija pomaže medicini, tko su neurološki bolesnici i koji su simptomi oboljelih osoba?

Medicina i njezino područje djelovanja proučava, analizira, testira i obuhvaća sve segmente čovjekovog zdravlja. 

Čovjekovo održavanje zdravlja, prevencija bolesti i liječenje uslijed bolesti osnovni je zadatak medicine i kao takav, poglavito danas, predstavlja veliki izazov. 

Prema tome, medicinsko umijeće možemo svesti na jedan zajednički nazivnik: briga za zdravlje. 

Budući da je medicina znanost koja svoje rezultate koristi u praksi za bolji i zdraviji život bolesnika – ona ima niz svojih važnih grana proučavanja i djelovanja među kojima je i neurologija. 

U našem prvom blogu govorit ćemo o tome što neurologija predstavlja medicini, tj. kako joj pomaže, tko su neurološki bolesnici te koji su neurološki simptomi prisutni kod oboljelih osoba.

ŠTO JE NEUROLOGIJA? 

Kada u kontekstu medicine govorimo o različitim područjima proučavanja i djelovanja, tada se ujedno i oslanjamo na stručnjake u nekom području koje nazivamo specijalistima. 

Tako je neurologija specijalno medicinsko područje koja se bavi proučavanjem, simptomima, dijagnozom i liječenjem bolesti živčanog sustava. 

Dakle, neurologija unutar medicinskog umijeća ima poseban zadatak baviti se bolestima jednog od najvažnijih sustava ljudskog tijela. 

Kada je riječ o istraživanjima, podacima i statistikama, kao i kod drugih medicinskih područja – u Hrvatskoj je broj osoba koji su se obratili neurolozima u porastu.

Živčani sustav služi za skladnu komunikaciju dijelova tijela i regulaciju čovjekovih funkcija

ŠTO JE ŽIVČANI SUSTAV? 

Iz medicinske perspektive, živčani sustav je u velikoj mjeri kompleksan sustav koji omogućuje skladnu komunikaciju između različitih dijelova tijela. 

Također, živčani sustav je važan zbog kontrole tjelesnih funkcija bez koje, zapravo, ne bismo mogli živjeti jer regulira funkcije poput:

• Disanja
• Rada srca
• Regulacije krvnog tlaka
• Regulacije temperature tijela
• Probave
• Mokrenja
• Gutanja
• Pokreta
• Osjeta

Ljudski je mozak vrlo složen i određuje našu svijest, pozornost, pamćenje, razmišljanje, osobnost , emocije, budnost i spavanje.

Živčani sustav je, dakle, vrlo složena mreža struktura poput neurona, a sastoji se od:

• središnjeg živčanog sustava (mozak i kralježnična moždina)
• perifernog živčanog sustava
• autonomnog živčanog sustava

Složena mreža živčanog sustava može biti ugrožena zbog različitih čimbenika na koje ne možemo utjecati

TKO SU NEUROLOŠKI BOLESNICI? 

Neurološki bolesnici su osobe koje imaju bilo kakav poremećaj živčanog sustava.

Stoga, sve što utječe na živčani sustav kao složene mreže dovodi u opasnost čovjekovo zdravlje i funkcioniranje, a čimbenici oštećenja mogu biti vanjski (infekcije, ozljede, toksini, neki lijekovi), starenje, genetska predispozicija, autoimuni mehanizmi, poremećaji metabolizma.

Drugim riječima, neurološka bolest može biti uzrokovana čimbenicima na koje se nije moglo utjecati a s druge strane postoji niz čimbenika koje možemo kontrolirati kao što su primjerice toksini, loša prehrana ili stres.

Pozitivan pristup, predanost, usmjerenost te razgovor i savjetovanje moćni su načini u procesu liječenja

NAJČEŠĆE NEUROLOŠKE BOLESTI I SIMPTOMI 

Budući da se u javnosti sve više govori o određenim zdravstvenim problemima koje podnosi današnji čovjek, vjerojatno ste, između ostalog, čuli i za neke neurološke bolesti.

Neki od najčešćih i najpoznatijih neuroloških bolesti su: 

• Migrena
• Moždani udar
• Multipla skleroza
• Epilepsija
• Alzheimerova bolest
• Parkinsonova bolest
• Guillain-Barreov sindrom
• išijas
• polineuropatija

Nažalost, ovo su samo neke neuroloških bolesti koji su zbog učestalosti osviješteni u javnosti. 

Simptomi neuroloških bolesti mogu biti razni, a mnogi ovise, naravno, o težini bolesti. 

Stoga, neki od najpoznatijih simptoma su: 

• problemi s vidom
• gubitak osjeta
• grčevi
• kronični umor
• problemi s hodanjem
• gubitak pamćenja
• poteškoće s govorom
• slabost mišića

Premda su uzroci za nastanak neuroloških bolesti zaista raznoliki, a težina i vrsta bolesti određuje tempo i dinamiku pristupa bolesniku, važno je ne gubiti pozitivan pristup.

Sukladno tome, od razgovora s bolesnikom i samog pregleda, preko laboratorijskih testova i drugih testiranja, pa sve do korištenja najsuvremenije tehnologije u dijagnostici – krajnji cilj liječenja ne ispuštamo iz vida.

U nekim slučajevima, liječenjem možemo potpuno ukloniti uzroke bolesti, dok u nekim slučajevima možemo svesti simptome na najmanju moguću mjeru. 

Upravo zato je vrlo važno, u cijelom procesu liječenja, imati na umu da se neurološki bolesnici najljepše osjećaju kod kuće.

Stoga smo mi, u Poliklinici Hospitalija, potpuno predani i usmjereni prema pristupu i postupcima koji se odnose na: 

• savjetovanja
• kućne posjete
• pomoć obitelji
• emocionalnu stabilnost
• potpunu psihološku podršku 

Zaključno, neurološke bolesti su zaista izazovne, kako za bolesnike, njihove obitelji, tako i za nas stručnjake bez obzira na saznanja iz rezultata brojnih istraživanja o uzrocima i terapiji neuroloških bolesti, pristup svakom neurološkom bolesniku mora biti individualan.

Upravo zato, uz svu tehnologiju, znanje i iskustvo nikada nemojte odustati od razgovora i savjetovanja; to su vrlo moćni načini u procesu liječenja – za bolje i zdravije sutra!