Moždani udar jedan je od vodećih uzroka smrtnosti i dugotrajne onesposobljenosti kod žena, ali se o njegovim specifičnostima još uvijek govori nedovoljno. Iako se često smatra bolešću koja pogađa muškarce, statistike i kliničko iskustvo pokazuju da žene ne samo da češće žive s posljedicama moždanog udara, već ga često doživljavaju drugačije – s manje prepoznatljivim simptomima i složenijim oporavkom.
Dulji životni vijek, specifični hormonski čimbenici i povijesna usmjerenost medicinskih istraživanja na mušku populaciju pridonijeli su tome da je žensko iskustvo moždanog udara dugo ostalo u sjeni. Posljedica toga nije manjak skrbi, već manjak pravovremenog prepoznavanja, što izravno utječe na ishod liječenja.
Često se misli da je moždani udar „isti za sve“. Međutim, medicinska istraživanja jasno pokazuju da se moždani udar kod žena i muškaraca može razlikovati – u simptomima, uzrocima, tijeku bolesti i oporavku.
Razumijevanje razlika između žena i muškaraca ključno je za ranije reagiranje, učinkovitiju prevenciju i bolju kvalitetu života nakon moždanog udara. Upravo zato važno je govoriti o činjenicama koje često ostaju zanemarene.
Kampanje podizanja svijesti, poput Dana crvenih haljina, imaju važnu ulogu u ispravljanju dugogodišnje nevidljivosti ženskog iskustva moždanog udara. One ukazuju na činjenicu da žene moždani udar često doživljavaju drugačije od muškaraca te da se upravo zbog tih razlika simptomi rjeđe prepoznaju na vrijeme.
Prepoznatljiv simbol crvene haljine prenosi poruku izvan stručnih krugova i uvodi je u svakodnevni život – upravo ondje gdje se često donose prve i najvažnije odluke o reakciji na simptome. Inicijativa se ne obraća samo ženama, već i njihovim obiteljima, kolegama i široj zajednici, jer pravodobno prepoznavanje moždanog udara često ovisi o okolini.
Posebna vrijednost Dana crvenih haljina leži u razgovoru o prevenciji, ranim simptomima i dugoročnim posljedicama moždanog udara kod žena. Time ovaj dan nadilazi simboliku i postaje snažan alat javnozdravstvene edukacije, koji povećava mogućnost ranog prepoznavanja, brze reakcije i boljeg ishoda liječenja.
- Moždani udar u brojkama
Moždani udar predstavlja jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice. Procjenjuje se da će svaka četvrta osoba tijekom života doživjeti moždani udar. Prema najnovijim podacima, u Hrvatskoj bi jedna od pet žena tijekom života mogla doživjeti moždani udar, a žene čine više od polovice svih osoba koje su ga preživjele. Ovi podaci jasno pokazuju koliki je teret bolesti upravo u ženskoj populaciji.
Na globalnoj razini godišnje se bilježi oko 12 milijuna novih moždanih udara, uz više od 6 milijuna smrtnih slučajeva. Unatoč uvriježenom mišljenju, u ukupnoj populaciji više žena umire od moždanog udara nego muškaraca, osobito u starijim dobnim skupinama a smrtnost se uspješno smanjuje zahvaljujući preventivnim pregledima i edukaciji.
Sličan obrazac vidljiv je i u Hrvatskoj. Moždani udar nalazi se među pet najčešćih uzroka smrti, a svake se godine zbog njega liječi oko 13 000–14 000 osoba. Udio smrti od moždanog udara veći je među ženama nego među muškarcima, što dodatno naglašava potrebu za rodno osjetljivim pristupom prevenciji, dijagnostici i liječenju.
Osim veće smrtnosti, žene nakon moždanog udara češće žive s trajnim posljedicama koje utječu na svakodnevnu samostalnost, kognitivne funkcije i emocionalno zdravlje. Ti su ishodi često manje vidljivi, ali dugoročno snažno oblikuju kvalitetu života.
- Ključne razlike moždanog udara kod žena i muškaraca
Često se misli da je moždani udar „isti za sve“. Međutim, medicinska istraživanja jasno pokazuju da se moždani udar kod žena i muškaraca može razlikovati – u simptomima, uzrocima, tijeku bolesti i oporavku. Razumijevanje tih razlika može doslovno spasiti život.
Razlike u simptomima – zašto žene češće kasne na liječenje
Jedan od najvažnijih razloga zbog kojih žene češće dolaze kasnije u bolnicu jest to što njihovi simptomi često ne izgledaju kao „klasični“ moždani udar.
Dok su kod muškaraca češći nagla slabost ruke ili noge te poremećaj govora, žene češće osjećaju:
- iznenadnu i snažnu iscrpljenost
- zbunjenost ili teškoće u razmišljanju
- mučninu ili povraćanje
- vrtoglavicu
- bol ili nelagodu u prsima
- otežano disanje
Znanstvena istraživanja pokazuju da su ovakvi simptomi kod žena češće pogrešno protumačeni kao stres, anksioznost ili probavne tegobe. Zbog toga se gubi dragocjeno vrijeme, a kod moždanog udara svaka minuta je važna.
Studije pokazuju da žene češće dožive male, asimptomatske moždane udare („tihi moždani udar“), koji ne daju klasične simptome. Iako ne uzrokuju trenutačne simptome, dugoročno mogu dovesti do kognitivnih smetnji i problema s pamćenjem.
Razlike u dobi – nije bolest samo starije dobi
Žene u prosjeku doživljavaju moždani udar u starijoj dobi nego muškarci, ali to ne znači da su mlađe žene zaštićene. Naprotiv, sve je više dokaza da se moždani udar javlja i kod mlađih žena, osobito u prisutnosti određenih rizičnih čimbenika.
Kod starijih žena moždani udar češće ima teži tijek i sporiji oporavak, dok se kod mlađih žena simptomi često zanemaruju jer se moždani udar u toj dobi jednostavno ne očekuje.
Razlike u uzrocima – važni ženski rizični čimbenici
Uz uobičajene rizične čimbenike poput povišenog krvnog tlaka, dijabetesa i pušenja, kod žena postoje i specifični čimbenici koji povećavaju rizik od moždanog udara:
- hormonalne promjene tijekom života
- trudnoća i postporođajno razdoblje
- oralna kontracepcija i hormonska terapija
- migrena s aurom
- autoimune i upalne bolesti, koje su češće kod žena
Migrena s aurom, osobito kod mlađih žena i u trudnoći, je jedan od najvažnijih „neklasičnih“ rizičnih čimbenika moždanog udara — često podcijenjen u kliničkoj praksi. Znanstvena istraživanja pokazuju da kombinacija, primjerice, migrena s aurom i hormonske kontracepcije značajno povećava rizik od moždanog udara kod mlađih žena pogotovo u kombinaciji s pušenjem. Ipak, o tim se poveznicama u svakodnevnoj praksi još uvijek govori premalo.
Razlike u oporavku – dugoročne posljedice koje se često ne vide
Nakon moždanog udara žene češće imaju teži i dugotrajniji oporavak. Istraživanja pokazuju da:
- češće trebaju dugotrajnu pomoć i skrb
- rjeđe se vraćaju na posao
- češće imaju poteškoće s pamćenjem, koncentracijom i raspoloženjem
Emocionalne posljedice, poput osjećaja gubitka samopouzdanja, straha ili promjene identiteta, kod žena su izraženije, ali se o njima rijetko otvoreno govori. Te promjene nisu „slabost“, već dio procesa oporavka koji zahtijeva razumijevanje i podršku.
- Prevencija moždanog udara kod žena
Prevencija moždanog udara kod žena ne svodi se na opće savjete koji vrijede za sve. Ključno je obratiti pažnju na specifične rizične čimbenike, svakodnevne signale tijela i situacije u kojima je potrebno dodatno promišljanje i razgovor s liječnikom.
Praktični koraci za prevenciju
- Redovito pratiti krvni tlak i šećer u krvi
Čak i kada nema simptoma, važno je znati svoje vrijednosti jer povišeni krvni tlak i dijabetes značajno povećavaju rizik od moždanog udara. - Provjeravati masnoće u krvi (kolesterol i trigliceride)
Visok LDL kolesterol i povišeni trigliceridi doprinose nakupljanju naslaga u krvnim žilama, što povećava rizik od moždanog udara. Prehrana s niskim udjelom zasićenih masnoća, redovita tjelesna aktivnost i, po potrebi, lijekovi mogu pomoći u održavanju zdravih vrijednosti. - Ne zanemarivati nove ili neuobičajene simptome
Nagla slabost, vrtoglavica, zbunjenost ili mučnina mogu biti rani znakovi moždanog udara. Pravovremeno prepoznavanje spašava život. - Uvesti redovitu tjelesnu aktivnost i zdravu prehranu
Hodanje, plivanje, vožnja bicikla ili lagana tjelovježba te uravnotežena prehrana pomažu održati krvne žile zdravima. - Prestati ili ograničiti pušenje
Pušenje višestruko povećava rizik od moždanog udara. Kod žena koje koriste hormonalnu kontracepciju ili imaju migrenu s aurom, rizik je još veći. - Procjena rizičnih čimbenika povezanih s hormonima
Prije ili tijekom uzimanja hormonske terapije ili kontracepcije, razgovarajte s liječnikom o mogućim rizicima, osobito ako imate migrenu s aurom, povišen krvni tlak ili neke druge rizične čimbenike.- Kombinirani hormonski kontraceptivi (estrogen + progestin) mogu povećati relativni rizik od ishemijskog moždanog udara, osobito u kombinaciji s drugim rizičnim faktorima.
- Hormonske spirale koje otpuštaju samo progestin (levonorgestrel) do sada nisu pokazale povećanje rizika i u nekim studijama povezane su s nižim rizikom ishemijskog moždanog udara.
- Uzimati u obzir kronične bolesti i specifična ženska stanja
Određena kronična stanja, osobito ona češća kod žena, mogu dodatno povećati rizik:- Autoimune i upalne bolesti (reumatoidni artritis, lupus) – povećavaju rizik od ateroskleroze i vaskularnih komplikacija.
- Ginekološka stanja (endometrioza, sindrom policističnih jajnika) – povezana su s hormonskim i metaboličkim promjenama koje mogu povećati rizik od moždanog udara.
- Žene s prekomjernom tjelesnom težinom, nereguliranim krvnim tlakom ili čestim umorom tijekom dana trebaju razmotriti i pregled kod specijalista za spavanje i polisomografiju. Pravovremena dijagnoza i liječenje apneje u spavanju (npr. CPAP uređajem) smanjuju kardiovaskularni rizik.
- Redovito provoditi dijagnostičke pretrage
- EKG (elektrokardiogram) – otkriva poremećaje srčanog ritma poput fibrilacije atrija.
- Ultrazvuk karotidnih i vertebralnih arterija – provjera suženja ili naslaga u krvnim žilama koje opskrbljuju mozak.
- Transkranijalni kolor doppler – procjenjuje protok krvi u moždanim žilama i otkriva rane poremećaje cirkulacije.
Ove pretrage omogućuju pravovremeno prepoznavanje problema i ciljano djelovanje, te se mogu uvrstiti u godišnji zdravstveni pregled kao dio preventivne rutine.
3. Dugoročni proces oporavka
Moždani udar ne završava izlaskom iz bolnice. Za mnoge žene on označava dugotrajan proces prilagodbe koji uključuje fizičke, kognitivne i psihosocijalne promjene. Studije pokazuju da žene češće doživljavaju depresiju, anksioznost i promjene identiteta nakon moždanog udara. Poteškoće s koncentracijom, pamćenjem, govorom ili emocionalnom stabilnošću često nisu vidljive okolini, ali značajno utječu na svakodnevno funkcioniranje i povratak uobičajenim životnim ulogama.
Oporavak nakon moždanog udara ne bi trebao biti ograničen isključivo na fizičku rehabilitaciju. Psihološka podrška, razumijevanje okoline i realna očekivanja važni su čimbenici kvalitete života nakon bolesti.
4. Kontinuirana svijest i edukacija
Svijest o moždanom udaru kod žena ne smije biti ograničena na jedan dan u godini. Iako Dan crvenih haljina ima važnu ulogu u podizanju svijesti, rizici, simptomi i posljedice prisutni su kontinuirano. Sustavan javni govor i edukacija omogućuju:
- ranije prepoznavanje simptoma
- pravodobnu reakciju
- učinkovitiju prevenciju
U Poliklinici Hospitalija dostupne su dijagnostičke pretrage koje omogućuju procjenu rizika od moždanog udara, uključujući ultrazvuk karotidnih i vertebralnih arterija te transkranijalni kolor doppler.
Pravovremena dijagnostika omogućuje rano otkrivanje promjena i smanjenje rizika od težih posljedica.
