Kada razmišljamo o zdravlju mozga, najčešće mislimo na pamćenje, koncentraciju ili neurološke simptome. Ipak, sve te funkcije ovise o nečemu što rijetko primjećujemo – urednom protoku krvi. Mozak čini tek oko 2 % tjelesne težine, a troši otprilike petinu kisika koji unesemo u organizam. Nema vlastitih zaliha energije, zbog čega mu kisik i hranjive tvari moraju neprekidno pristizati kroz gustu mrežu krvnih žila.
Promjene na tim krvnim žilama najčešće ne nastaju naglo. Ateroskleroza, povišen krvni tlak i poremećaji metabolizma mogu se razvijati godinama, a da osoba pritom ne osjeća nikakve tegobe. Upravo zato zdravlje krvnih žila mozga nije tema rezervirana samo za one koji su već imali moždani udar, nego za sve koji žele dugoročno očuvati zdravlje mozga.
Moždani udar u velikoj je mjeri moguće spriječiti
Globalno će svaka četvrta osoba starija od 25 godina tijekom života doživjeti moždani udar. Više od polovice svih moždanih udara (oko 53 %) događa se osobama mlađima od 70 godina.
Najnovije izvješće Svjetske organizacije za moždani udar (WSO) pokazuje da se čak 84 % smrti i invaliditeta uzrokovanih moždanim udarom u 2021. godini može pripisati 23 promjenjiva čimbenika rizika. Među njima su visoki krvni tlak, onečišćenje zraka, prekomjerna tjelesna težina, pušenje i tjelesna neaktivnost.
Koji čimbenici najviše pridonose?
Metabolički čimbenici, poput krvnog tlaka, šećera, kolesterola i tjelesne težine, stoje iza oko 69 % tih posljedica. Najvažniji pojedinačni čimbenik je povišeni krvni tlak, povezan s čak 57 % smrti i invaliditeta uzrokovanih moždanim udarom. Okolišni čimbenici, poput onečišćenja zraka i izloženosti olovu, odgovorni su za oko 37 %. Životne navike, poput pušenja, prehrane i neaktivnosti, odgovorne su za oko 35 %. Budući da kod iste osobe često djeluje više čimbenika istovremeno, ovi se postoci preklapaju.
To znači da moždani udar u većini slučajeva nije neizbježan. Dob, genetika i neka postojeća zdravstvena stanja svakako imaju ulogu. Ipak, velik dio rizika povezan je s čimbenicima koje je moguće prepoznati, pratiti i liječiti.
Primarna prevencija: spriječiti prvi moždani udar
Primarna prevencija obuhvaća sve mjere kojima se sprječava da se moždani udar uopće dogodi. Uključuje redovito mjerenje krvnog tlaka te kontrolu šećera i kolesterola u krvi. Jednako su važni pravovremeno liječenje hipertenzije, dijabetesa i povišenih masnoća, prestanak pušenja, uravnotežena prehrana s manje soli, redovita tjelesna aktivnost i održavanje zdrave tjelesne težine.
Primarna prevencija ne odnosi se samo na osobe s visokim rizikom. Prema podacima Svjetske organizacije za moždani udar, čak 90 % moždanih udara događa se ljudima s niskim ili umjerenim rizikom, pa je važno da o svom zdravlju brine svatko, a ne samo oni koji već imaju dijagnozu. O tome kako spriječiti ponovni moždani udar kod osoba koje su ga već preboljele pišemo u sljedećem blogu.
Krvni tlak kao najvažniji čimbenik rizika
Među svim čimbenicima rizika posebno se ističe povišen krvni tlak. Njegova je glavna opasnost u tome što najčešće ne uzrokuje simptome. Osoba se može osjećati dobro i normalno obavljati svakodnevne obveze, a istodobno imati vrijednosti tlaka koje dugoročno opterećuju stijenke krvnih žila.
Prema europskim smjernicama iz 2024., tlak ispod 120/70 mmHg smatra se nepovišenim. Vrijednosti od 120/70 do 139/89 mmHg označavaju povišen tlak, a o hipertenziji govorimo od 140/90 mmHg naviše.
Uloga krvnog tlaka osobito je izražena kod moždanog krvarenja, kod kojeg je visok sistolički tlak najvažniji pojedinačni čimbenik rizika. Zbog toga se redovito mjerenje tlaka i liječenje povišenog krvnog tlaka smatra jednim od najjednostavnijih, ali i najvažnijih koraka u zaštiti zdravlja mozga.
Šećer u krvi
Povišena razina šećera u krvi natašte povezana je s oko 10 % smrti i invaliditeta uzrokovanih moždanim udarom. Od 1990. njezin je utjecaj porastao za 32 %. Dugotrajno povišen šećer oštećuje krvne žile, ubrzava aterosklerozu i povećava sklonost stvaranju ugrušaka. Osobe sa šećernom bolešću imaju otprilike dvostruko veći rizik od moždanog udara.
Normalnom razinom šećera natašte smatra se vrijednost ispod 5,6 mmol/L. Vrijednosti između 5,6 i 6,9 mmol/L ili HbA1c (prosječnog šećerna u posljednja 2-3 mjeseca) od 5,7 do 6,4 % upućuju na predijabetes, a šećerna bolest dijagnosticira se od 7,0 mmol/L naviše ili kod HbA1c od 6,5 % i više. Predijabetes je posebno važno prepoznati jer se u toj fazi promjenom prehrane, tjelesnom aktivnošću i smanjenjem tjelesne težine može odgoditi ili spriječiti razvoj šećerne bolesti. Kod većine osoba sa šećernom bolešću cilj liječenja je HbA1c ispod 7 %.
Kolesterol
Povišen LDL kolesterol, takozvani „loši” kolesterol, povezan je s oko 13 % smrti i invaliditeta uzrokovanih moždanim udarom. LDL kolesterol se taloži u stijenkama krvnih žila i stvara plakove koji sužavaju arterije. Kad takav plak pukne, na njemu može nastati ugrušak koji zatvori krvnu žilu u mozgu.
Za LDL kolesterol ne postoji jedna „normalna” vrijednost za sve. Ciljna vrijednost ovisi o ukupnom kardiovaskularnom riziku. Europske smjernice obnovljene 2025. zadržale su iste ciljne vrijednosti LDL kolesterola za svaku skupinu rizika kao i prethodne smjernice. Za osobe niskog rizika cilj je LDL ispod 3,0 mmol/L, a za umjereni rizik ispod 2,6 mmol/L. Kod visokog rizika cilj je LDL ispod 1,8 mmol/L, a kod vrlo visokog rizika ispod 1,4 mmol/L, uz sniženje početne vrijednosti za najmanje 50 %. Lipoprotein(a) preporučuje se odrediti barem jednom u životu. Nove smjernice naglašavaju da razina iznad 50 mg/dL (odnosno iznad 105 nmol/L) povećava rizik i pomaže u preciznijoj procjeni, osobito kod osoba umjerenog rizika.
Tjelesna težina
Visok indeks tjelesne mase izravno je povezan s oko 5 % smrti i invaliditeta uzrokovanih moždanim udarom. Ipak, njegov je utjecaj od 1990. porastao za čak 88 %, najviše od svih čimbenika rizika. Prekomjerna težina rijetko djeluje sama. Ona podiže krvni tlak, šećer i kolesterol, pa je stvarni doprinos debljine riziku znatno veći nego što sam postotak pokazuje.
Zdravom tjelesnom težinom smatra se indeks tjelesne mase (BMI) između 18,5 i 24,9. Jednako je važan i opseg struka, jer masno tkivo u području trbuha nosi veći rizik. Poželjno je da opseg struka bude manji od 80 cm kod žena i manji od 94 cm kod muškaraca. Već smanjenje težine od 5 do 10 % može značajno sniziti krvni tlak i šećer u krvi.
Pušenje
Pušenje je povezano s oko 14 % smrti i invaliditeta uzrokovanih moždanim udarom, a pasivno pušenje s dodatnih 4 %. Duhanski dim oštećuje unutarnju stijenku krvnih žila, ubrzava aterosklerozu, podiže krvni tlak i čini krv sklonijom zgrušavanju. Pušači imaju otprilike dvostruko veći rizik od ishemijskog moždanog udara, a rizik raste s brojem popušenih cigareta.
Pušenje je čimbenik rizika kod kojeg odluka o promjeni donosi brzu korist. Rizik se počinje smanjivati već nakon prestanka pušenja, a s godinama se približava riziku osoba koje nikad nisu pušile. Pri odvikavanju mogu pomoći liječnik obiteljske medicine, savjetovališta za odvikavanje i terapija nadomjeskom nikotina.
Prolazni simptomi kao važno upozorenje
Tranzitorna ishemijska ataka, odnosno TIA, nastaje zbog privremenog poremećaja protoka krvi u dijelu mozga. Simptomi mogu biti isti kao kod moždanog udara – slabost ili utrnulost jedne strane tijela, poteškoće s govorom, smetnje vida ili nagli gubitak ravnoteže – ali se povuku nakon nekoliko minuta ili sati. Upravo zbog toga ih ljudi ponekad zanemaruju.
Povlačenje simptoma, međutim, nije razlog za čekanje. TIA je često upozorenje da bi uskoro mogao uslijediti moždani udar, a rizik je najveći u prvim danima nakon pojave simptoma.
Ako se iznenada pojavi spušten kut usana, slabost ruke ili noge, poremećaj govora, nagla smetnja vida, gubitak ravnoteže ili drugi novi neurološki simptomi, potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć na broj 194 ili 112, čak i ako simptomi prođu. Kod sumnje na moždani udar vrijeme je iznimno važno.
Pregled krvnih žila vrata i glave
Nije svakoj osobi potrebna svaka pretraga. Neurolog na temelju dobi, simptoma, zdravstvenog stanja, obiteljske anamneze i prisutnih čimbenika rizika procjenjuje koja je dijagnostika opravdana. Cilj nije raditi pretrage bez razloga, nego odabrati one koje mogu dati odgovor na konkretno kliničko pitanje.
U Poliklinici Hospitalija dostupna je ultrazvučna dijagnostika krvnih žila vrata i glave. Color Doppler, odnosno CDFI, omogućuje pregled karotidnih i vertebralnih arterija, procjenu njihove stijenke i protoka krvi te otkrivanje promjena poput plakova, suženja ili začepljenja. TCCD, odnosno transkranijalni Color Doppler, koristi se za procjenu cirkulacije unutar glave i predstavlja nadopunu pregledu krvnih žila vrata. Obje metode su neinvazivne, bezbolne i ne koriste ionizirajuće zračenje, a pregled traje približno 30 do 45 minuta.
Deset navika za zdrave krvne žile mozga
✓ Krvni tlak: poželjno ispod 120/70 mmHg. O hipertenziji govorimo od 140/90 mmHg u ordinaciji, odnosno od 135/85 mmHg kod mjerenja kod kuće.
✓ Šećer natašte: ispod 5,6 mmol/L, a HbA1c ispod 5,7 %. Vrijednosti šećera natašte od 5,6 do 6,9 mmol/L upućuju na predijabetes.
✓ LDL kolesterol: ispod 3,0 mmol/L kod niskog rizika, ispod 2,6 kod umjerenog, ispod 1,8 kod visokog i ispod 1,4 mmol/L kod vrlo visokog rizika. Svoju skupinu rizika dogovorite s liječnikom.
✓ Lipoprotein(a): odredite ga jednom u životu. Vrijednosti iznad 50 mg/dL (105 nmol/L) povećavaju rizik.
✓ Tjelesna težina: indeks tjelesne mase između 18,5 i 24,9, a opseg struka ispod 80 cm kod žena i ispod 94 cm kod muškaraca.
✓ Kretanje: najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno, primjerice 30 minuta žustre šetnje pet dana u tjednu.
✓ Prehrana: najmanje 400 g povrća i voća dnevno i manje od 5 g soli, što je otprilike jedna ravna žličica, uključujući sol u gotovoj hrani. Slobodnih šećera idealno ne više od 25 g, odnosno oko 6 žličica dnevno.
✓ Spavanje: sedam do devet sati kvalitetnog spavanja.
✓ Pušenje: nijedna cigareta nije bezopasna. Rizik se počinje smanjivati već nakon prestanka pušenja.
✓ Terapija i kontrole: lijekove uzimajte kako su propisani i ne mijenjajte ih bez savjeta liječnika. S liječnikom dogovorite koje su vam pretrage potrebne, primjerice EKG ili dopler krvnih žila vrata.
Kada ne čekati
Kod iznenadne slabosti, spuštenog kuta usana, poremećaja govora, smetnji vida ili gubitka ravnoteže odmah nazovite 194 ili 112, čak i ako simptomi prođu.
