Nefarmakološki pristupi liječenju nesanice

Kvalitetan san od ključne je važnosti za naše opće zdravlje i dobrobit. Nesanicu, često povezanu s modernim načinom života i stresom, moguće je učinkovito upravljati nefarmakološkim pristupima koji su se pokazali dugoročnijeg djelovanja od farmakološkog pritupa i zbog toga su predloženi kao prva linija terapije nesanice. Ovi pristupi uključuju kognitivno-bihevioralnu terapiju (KBT), primjenu fototerapije te muzikoterapiju, meditaciju i druge prirodne metode. Svaka od ovih tehnika ima svoje specifične prednosti i može prilagoditi individualnim potrebama, čime se osigurava holistički pristup u rješavanju problema s nesanicom.

Uvođenje dobrih navika spavanja i fizičke aktivnosti

Kvalitetan san i aktivni životni stil ključni su za opće zdravlje i dobrobit. Male promjene u noćnoj rutini mogu značajno poboljšati vaš san. Imati noćnu rutinu odlična je strategija za bolji san, jer redovito provođenje iste rutine pomaže tijelu da prepozna kada je vrijeme za spavanje.

Evo nekoliko prilagodbi koje možete učiniti za bolji san:

  • Idite spavati u isto vrijeme svaku noć i budite se u isto vrijeme svako jutro kako biste stabilizirali svoj cirkadijalni ritam.
  • Izbjegavajte unos alkohola, kofeina i teških obroka prije spavanja jer mogu ometati proces usnivanja.
  • Pazite da ne pijete previše tekućine prije odlaska na spavanje kako biste izbjegli noćne odlaske na WC.
  • Osigurajte da vaša spavaća soba bude opuštajuća i tamna; razmislite o upotrebi zavjesa za potpuno zatamnjenje.
  • Održavajte ugodnu temperaturu u spavaćoj sobi, po mogućnosti nešto hladniju.
  • Izbjegavajte upotrebu elektroničkih uređaja neposredno prije spavanja kako biste olakšali prijelaz u stanje opuštanja.

Ako se noću probudite i teško vam je ponovno zaspati, ili vam treba više od 15 minuta da zaspite, ustanite iz kreveta. Duže ležanje u krevetu dok ste budni može samo povećati stres vezan uz spavanje. Umjesto toga, obavljajte mirne aktivnosti izvan kreveta poput čitanja dok ponovno ne osjetite pospanost.

Pored toga, fizička aktivnost tijekom dana može znatno poboljšati vaš san. Redovita tjelesna aktivnost pomaže u reguliranju cirkadijalnog ritma, te pomaže kod lakšeg usnivanja i poboljšanja kvalitete sna. Odrasli bi trebali težiti 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno, poput brze šetnje ili drugih aktivnosti koje ojačavaju mišiće i kosti.

Uvođenje ovih jednostavnih ali važnih navika može imati značajan pozitivan utjecaj na vaš san i opće zdravlje. Slijedeći ove smjernice, možete postepeno poboljšati svoj san i osjećati se osvježenije i energičnije tijekom dana.

Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) 

Proces liječenja nesanice putem kognitivno-bihevioralne terapije (KBT) uključuje kognitivne intervencije, promjene ponašanja i psihoedukativne intervencije a sastoji se od šest koraka, koji su pažljivo dizajnirani kako bi pomogli osobama da poboljšaju svoj san. Svaki korak cilja na različite aspekte spavanja i povezane navike. 

Prvi korak: Higijena spavanja

Higijena spavanja obuhvaća usvajanje rutina i navika koje potiču kvalitetan san. To uključuje izbjegavanje stimulansa poput kofeina i nikotina kasno navečer te fokus na opuštajuće aktivnosti poput lagane šetnje ili čitanja prije spavanja. Važno je koristiti krevet isključivo za spavanje i intimnost, izbjegavajući aktivnosti koje mogu uzrokovati buđenje poput gledanja televizije. Potrebno je stvoriti okruženje za spavanje koje potiče dubok i kvalitetan san. To uključuje udoban krevet prilagođen osobnim potrebama i redovito mijenjanje madraca radi očuvanja podrške tijelu. Kontrola temperature, smanjenje buke, svjetlosti i korištenje mirisnih ulja poput lavande dodatno poboljšavaju uvjete za spavanje.

Drugi korak: Kognitivni pristup nefunkcionalnim mislima

Ovaj korak usmjeren je na identifikaciju i promjenu nefunkcionalnih uvjerenja povezanih sa spavanjem. Cilj je zamijeniti iracionalne misli poput “Moram spavati osam sati svake noći da bih se osjećao dobro” s realnijim uvjerenjima. Ovo smanjuje stres i anksioznost te promiče pozitivne asocijacije između kreveta i opuštanja.

Treći korak: Tehnike opuštanja

KBT uključuje upotrebu tehnika poput dubokog disanja, progresivne mišićne relaksacije, autogenog treninga i meditacije za smanjenje stresa prije spavanja. Izbjegavanje stresnih aktivnosti i elektroničkih uređaja pomaže prirodnom opuštanju tijela i uma.

Četvrti korak: Kontrola stimulusa

Ova tehnika stvara pozitivne asocijacije između spavaće sobe i spavanja te smanjuje aktivnosti koje mogu potaknuti budnost u krevetu. Mnogi ljudi s nesanicom postanu tjeskobni u spavaćoj sobi povezujući je s budnošću i frustracijom. Također mogu povezati svoju spavaću sobu s navikama koje otežavaju spavanje, poput jela, gledanja televizije ili korištenja mobilnog telefona ili računala. Kontrola podražaja pokušava promijeniti te asocijacije. Preporučuje se ograničavanje vremena provedenog u krevetu i ukoliko osoba ne počne spavati tijekom 15 minuta, treba napustiti krevet i spavaću sobu i baviti se aktivnostima koje smiruju te tako uspostaviti rutinu koja potiče brzi početak sna.

Peti korak: Tehnika ograničenja spavanja

Ograničenje spavanja regulira vrijeme provedeno u krevetu kako bi se poboljšao san. Ova tehnika uključuje postavljanje strogo definiranog vremena za odlazak u krevet i buđenje te postupno povećanje vremena provedenog u krevetu kako se poboljšava kvaliteta sna. Ograničenje spavanja počinje izračunavanjem ukupnog vremena provedenog u spavanju tijekom tipične noći pomoću dnevnika spavanja koji treba voditi tjedan dana. Zatim se prema tome ograničava boravak u krevetu prema srednjem vremenu spavanja tijekom tih tjedan dana a nakon što osoba provede većinu vremena u krevetu spavajući, postupno se produžava boravak u krevetu za 15 minuta.

Šesti korak: Edukacija o spavanju

Psihoedukacija je važan dio KBT koji uključuje edukaciju o spavanju, nesanici, faktorima koji joj doprinose i razlici između nesanice i drugih poremećaja spavanja. Psihoedukacija uključuje raspravu i edukaciju o 3 čimbenika (3P) koji uzrokuju i održavaju nesanicu a koji uključuju:

  • Predisponirajuće ili rizične čimbenici (npr. tjeskoba, stres, zabrinutost, nerealna očekivanja od spavanja, genetski čimbenici)
  • Precipitirajuće ili čimbenike koji započinju nesanicu u određenom trenutku (npr. stresno razdoblje, rad u smjenama, fizički ili mentalni zdravstveni problemi)‍
  • Perpetuirajuće ili održavajuće čimbenike koji održavaju nesanicu (npr. rani odlazak u krevet ili kasno spavanje, pijenje alkohola, gledanje televizije/jedenje/čitanje u krevetu, teškoće usnivanja, kratko spavanje tijekom dana, neliječeni fizički ili mentalni zdravstveni problemi)

Nesanica se uspješno liječi primjenom navedenih koraka KBT-a, uz kontinuiranu motivaciju i podršku. Individualizacija terapije prema osobnim potrebama ključna je za postizanje optimalnih rezultata i poboljšanje cjelokupnog zdravlja i dobrobiti. Promjene navika i okruženja te primjena opisanih tehnika mogu biti ključni koraci prema postizanju dubljeg i kvalitetnijeg sna, što povoljno utječe na cjelokupni životni stil i dobrobit osobe.

Fototerapija

Svjetlost utječe na san i budnost djelujući na cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat koji našem mozgu pomaže u regulaciji ciklusa budnosti i spavanja), kognitivne funkcije i raspoloženje a time i na homeostazu spavanja.

Fototerapija za sindrom odgođenog razdoblja sna

Sindrom odgođene faze spavanja (DSPS) je poremećaj u kojem spavanje osobe kasni dva sata ili više nakon onoga što se smatra prihvatljivim ili konvencionalnim vremenom spavanja. Odgođeno spavanje tada uzrokuje poteškoće u mogućnosti buđenja u željeno vrijeme. Osobe s ovim sindromom često imaju pomicanje cirkadijalnog ritma prema kasnijem noćnom periodu i jutarnjem buđenju. Fototerapija se u ovom slučaju primjenjuje u jutarnjim satima kako bi se pomoglo tijelu da uspostavi raniji cirkadijalni ritam.

  • Preporučeno vrijeme izlaganja: Osobe s sindromom odgođenog razdoblja sna koriste fototerapiju u jutarnjim satima, obično u prva dva sata nakon buđenja. Trajanje izlaganja preporučuje se u rasponu od 30 do 90 minuta, ovisno o individualnim potrebama i reakcijama.
  • Intenzitet svjetla: Svjetiljka koja se koristi treba emitirati svjetlost s intenzitetom koji je dovoljan da potakne supresiju melatonina i poticanje budnosti, ali ne i toliko jak da bi mogao uzrokovati nuspojave ili nelagodu.
Fototerapija za sindrom preuranjenog razdoblja sna

Sindrom preuranjenog razdoblja sna (ASDP) karakterizira rani odlazak na spavanje i rano jutarnje buđenje. Fototerapija se u ovom slučaju primjenjuje u večernjim satima kako bi se pomoću jakog svjetla pomakao cirkadijalni ritam prema kasnijem večernjem vremenu.

  • Preporučeno vrijeme izlaganja: Osobe s sindromom preuranjenog razdoblja sna koriste fototerapiju u večernjim satima, obično 2-3 sata prije očekivanog vremena spavanja. Ovo vrijeme izlaganja pomaže tijelu da odgodi lučenje melatonina i pripremi se za kasnije usnivanje.
  • Intenzitet svjetla: Za sindrom preuranjenog razdoblja sna preporučuje se korištenje svjetiljke s jakom svjetlošću, često većom od one koja se koristi za sindrom odgođenog razdoblja sna. Ovo snažno svjetlo pomaže u supresiji melatonina i stimulaciji budnosti.
Prednosti i upotreba fototerapije

Fototerapija ima nekoliko prednosti kao terapijska opcija za poremećaje sna:

  • Prirodna terapija: Koristi prirodni stimulans – svjetlost – za regulaciju bioloških ritmova.
  • Prilagodljiva: Može se prilagoditi individualnim potrebama pacijenata, uključujući intenzitet i trajanje izlaganja.
  • Bez lijekova: Ne zahtijeva upotrebu lijekova i stoga ima manje nuspojava.
  • Učinkovitost: Klinička istraživanja pokazuju da je fototerapija učinkovita za mnoge ljude s poremećajima cirkadijalnog ritma.

Muzikoterapija

Muzikoterapija sve više dobiva priznanje kao učinkovit pristup za poboljšanje kvalitete sna u različitim populacijama. Istraživanja su pokazala da slušanje odabrane glazbe prije spavanja može značajno smanjiti vrijeme potrebno za usnivanje, poboljšati ukupni san te smanjiti učestalost buđenja noću.

U jednom istraživanju provedenom među odraslom populacijom, sudionici koji su redovito slušali opuštajuću glazbu prije spavanja prijavili su smanjenje simptoma nesanice i osjećaja umora tijekom dana. Glazba djeluje kao prirodni relaksans koji pomaže smanjiti razinu stresa i anksioznosti, što su česti uzroci problema sa spavanjem.

Daljnja istraživanja su sugerirala da odabir odgovarajuće glazbe može imati individualno prilagođen učinak na san. Na primjer, umirujuće instrumentale ili prirodne zvukove poput tišine šume ili valova mogu potaknuti opuštanje i pripremiti um za dublji san. Ova personalizacija terapije može biti ključna u postizanju optimalnih rezultata.

Dodatno, muzikoterapija je niskorizična i jednostavna metoda koju mogu koristiti različite dobne skupine i populacije, uključujući djecu, odrasle i starije osobe. To je posebno važno s obzirom na sve češće probleme s nuspojavama farmakoloških sredstava za spavanje i njihov potencijalni utjecaj na zdravlje.

Muzikoterapija predstavlja privlačnu alternativu za poboljšanje kvalitete sna bez upotrebe lijekova. Uzimajući u obzir pozitivne rezultate istraživanja i široku primjenjivost, ova terapija ima potencijal da postane standardni dio pristupa nesanici u širokom spektru zdravstvenih postavki.

Meditacija svjesnosti

Prakticiranje meditacije svjesnosti tijekom dana može vam pomoći da uđete u stanje opuštenosti i mirnoće. Stres je blisko povezan s poremećajima spavanja, a meditacija može pomoći.

Meditacija svjesnosti usmjerava vašu pažnju na trenutak prisutnosti fokusiranjem na vaše disanje. Za isprobavanje osnovne meditacije, započnite s ovim koracima:

  • Fokusirajte se na nešto umirujuće: To može biti zvuk, vaš dah ili pozitivna riječ ili opuštajuća fraza.
  • Kada vam misli odlutaju, vratite svoju pažnju na umirujući fokus. Ako primijetite da vam misli lutanjem tijekom meditacije, duboko udahnite i vratite se svom smirujućem fokusu.

Akupunktura

Mnogi ljudi imaju koristi od akupunkture u liječenju različitih zdravstvenih problema, uključujući poremećaje spavanja. Proces akupunkture uključuje umetanje malih igala u kožu. Akupunktura može biti korisna alternativa ljekovima za spavanje lijekove te značajno može smanjiti probleme uzrokovane nesanicom.

Prirodna sredstva za bolji san

Još jedan način kako možete prirodno poboljšati san je korištenje prirodnih sredstava za spavanje. Sredstva za spavanje dolaze u raznim oblicima, kao što su dodaci prehrani, tekućine, tablete ili ulja.

Kamilica

Kamilica se često koristi kao aromaterapijsko ulje za poticanje sna. Tradicionalno se smatra da pomaže u smanjenju napetosti mišića i anksioznosti, što može olakšati uspavljivanje. Nije jasno dokazano da kamilica djelotvorno pomaže u liječenju nesanice, ali za one koji traže prirodan način opuštanja prije spavanja, šalica tople kamilice ne može biti na odmet.

Valerijana

Valerijana ima anksiolitička i sedativna svojstva. Pripravci od korijena valerijane skraćuju vrijeme potrebno za usnivanje, poboljšavaju kvalitetu sna, pomažu kod nesanice te smanjuju stres i tjeskobu. Prilikom korištenja valerijane uz neke vrste lijekova (npr. lijekova za snižavanje krvnog tlaka, lijekova za liječenje depresije, lijekova za smirenje i hipnotika koji se koriste za kratkotrajno liječenje nesanice ) svakako se uputno savjetovati s liječnikom zbog mogućeg međudjelovanja valerijane s tim lijekovima. Istovremeno konzumiranje alkoholnih pića može pojačati učinak lijeka, stoga se tijekom uzimanja ovog lijeka ne smije konzumirati alkohol.

Matičnjak

Čaj od matičnjaka 1 sat prije spavanja se pokazao korisnim u liječenju nesanice kao i anksioznosti koja može uzrokovati pojavu nesanice.

Pasiflora

Pijenje čaja od pasiflore tijekom tjedan dana pokazalo se djelotvornim za poboljšanje sna. Osim toga, pasiflora se pokazala djelotvornom za tretiranje simptoma nemira i napetosti što bi također mogao biti razlog njezinog povoljnog učinka na ublažavanje nesanice.

Lavanda

Lavanda se često koristi kao esencijalno ulje u aromaterapiji. Esencijalna ulja su koncentrirana ulja na biljnoj bazi koja korisnici mogu inhalirati ili nanositi na kožu. Aromaterapija može pružiti određene zdravstvene koristi, uključujući bolji san, ali istraživanja još uvijek nisu u potpunosti potvrdila ove koristi.

Neke studije su istraživale učinak esencijalnog ulja lavande na san putem aromaterapije. Jedno istraživanje je otkrilo da korištenje dvije kapi esencijalnog ulja lavande u čaši vode prije spavanja značajno poboljšava kvalitetu sna starijih odraslih osoba u usporedbi s placebom. Drugo istraživanje je utvrdilo da izlaganje esencijalnom ulju lavande tijekom spavanja dovodi do boljeg kvaliteta sna kod starijih odraslih osoba.

Melatonin

Melatonin je prirodni hormon koji se proizvodi u mozgu i igra ključnu ulogu u regulaciji ciklusa spavanja i buđenja. Proizvodnja melatonina obično se povećava noću kada je svjetlost slaba, signalizirajući tijelu da je vrijeme za spavanje. Istraživanja su pokazala da dodaci melatonina mogu biti korisni u liječenju poremećaja spavanja povezanih s cirkadijalnim ritmom, jet lagom, radom u smjenama te nesanicom kod djece s neurološkim poremećajima. Također, melatonin može pomoći u smanjenju noćne hipertenzije i poboljšanju kvalitete sna te jutarnje budnosti kod starijih odraslih osoba koje pate od nesanice.

Magnezij 

Magnezij je prirodni mineral koji djeluje kao sedativ te može pomoći u poboljšanju sna prema nekim istraživanjima. Studije su pokazale da dodaci magnezija mogu imati koristi kod nesanice, dok su druge istraživačke analize pokazale pozitivnu vezu između unosa magnezija putem hrane i dodataka te bolje kvalitete sna i duljine spavanja. Hrana bogata magnezijem uključuje sjemenke bundeve i chia, bademe, indijske oraščiće, kikiriki, špinat, sojino mlijeko te crni grah i edamame. Magnezijevi dodaci dolaze u različitim oblicima poput oksida, citrata, glicinata i klorida.

10 zanimljivosti o snu i spavanju za kraj

  1. Trećinu našeg života provedemo spavajući.
  2. Kod većine ljudi umor doseže vrhunac dvaput dnevno: oko 2 ujutro i 2 popodne.
  3. Mi smo jedini sisavci koji voljno odgađaju spavanje.
  4. Biti budan 16 sati smanjuje vašu učinkovitost jednako kao da vam je izmjerena 0,05% razina alkohola u krvi.
  5. U Japanu se cijeni spavanje na poslu, jer je ono znak učinkovitog rada i posvećenosti poslu. 
  6.  Sedam do devet sati sna pomažu tijelu da aktivira imunološki sustav i odmori srce.
  7. Ljudi obično imaju između četiri do šest snova noću, a vjeruje se da snovi pomažu mozgu da obradi naše događaje i iskustva. 
  8. Postoje fobije vezane uz spavanje: Somnifobija je fobija od odlaska na spavanje i čina spavanja, oneirofobija je strah od noćnih mora ili snova, klinomanija je neodoljiv poriv da ostanete u krevetu cijeli dan.
  9. Spavanje je važno za učenje i pamćenje. Tijekom sna, mozak obrađuje informacije i iskustva koja smo imali tijekom dana, čime se poboljšava sposobnost učenja i pamćenja.
  10. Nedostatak sna može utjecati na metabolizam i povećati rizik od pretilosti.  Osobe koje ne spavaju dovoljno često imaju povećanu želju za visokokaloričnom hranom. Manjak sna je povezan i s povećanim rizikom za srčane bolesti, šećernu bolest, bubrežne bolesti, razvoj demencije i poremećaj imuniteta. 

Nefarmakološki pristupi liječenju nesanice nude širok spektar mogućnosti za poboljšanje kvalitete sna bez nuspojava koje mogu pratiti farmakološke terapije. Promjenom navika spavanja, uvođenjem tehnika opuštanja poput meditacije i primjenom specijaliziranih terapija poput KBT-a i fototerapije, pojedinci mogu postupno poboljšati svoj san i osjećati se odmornije tijekom dana. Sveobuhvatan pristup koji uključuje ove strategije može imati dugoročne koristi za zdravlje i dobrobit pojedinca, istovremeno minimizirajući potrebu za farmakološkim tretmanima.

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Scroll to Top