Definicija: Vrtoglavica (lat. vertigo) je subjektivni, lažni osjećaj pokreta, poput vrtnje, okretanja, naginjanja ili ljuljanja pacijenta ili okoline. Riječ je o simptomu, a ne bolesti koji mnogi ljudi dožive u različitim fazama života. Važno je razlikovati vrtoglavicu, omaglicu i osjećaj nestabilnosti.
Za nastanak vrtoglavice mogu biti odgovorni različiti dijelovi koji uključuju tzv. vestibularni sustav od perifernog dijela, uha i vestibularnog živca do centralnog dijela, malog mozga i moždanog debla.
Uzroci vrtoglavice
Vrtoglavica može imati mnoge uzroke, od kojih su neki privremeni i dobroćudni (benigni), dok drugi mogu biti znak ozbiljnijeg zdravstvenog stanja.
PERIFERNA VRTOGLAVICA:
Periferna vrtoglavica je najčešća i uzrok vrtoglavice u 80-90% je zahvaćenošću unutarnjeg uha ili vestibularnog živca.
Benigna paroksizmalna pozicijska vrtoglavica (BPPV)
BPPV je najčešći uzrok vrtoglavice, osobito kod starijih osoba. Ona je dobroćudna, ali vrlo neugodna i nastaje kada mali kristali u unutarnjem uhu (poznati kao otoliti) izađu iz svog normalnog položaja i dospiju u područje gdje uzrokuju osjećaj vrtoglavice. U BPPV se vrtoglavica javlja pri naglom pokretu glave, poput okretanja u krevetu ili naglog ustajanja i kratkotrajna je, traje nekoliko sekundi (do 60 sek) uz intenzivan osjećaj vrtnje, ponekad uz mučninu i povraćanje, a u razdoblju između tih epizoda bolesnik može osjećati nestabilnost.
Dijagnoza se postavlja određenim provocirajućim pokretima glave, tzv. Dix-Hallpike testom kojim se kod BPPV-a isprovociraju simptomi vrtoglavice, nistagmusa (ritmički pokreti očiju) uz mučninu a ponekad i povraćanje. Iako BPPV može biti vrlo neugodna, dobra vijest je da je dobroćudna i da se može brzo i učinkovito liječiti. Specijalist može primijeniti vježbe kao što su Epley ili slični manevri, koji pomažu premjestiti kristale u ispravan položaj i ublažiti simptome. Ukoliko manevar bude uspješan, vrtoglavica se više ne ponavlja. Postoje i vježbe koje pacijent sam može provoditi kod kuće, npr Brandt-Daroffove vježbe.
Vestibularni neuritis
Ovo je upala živca koji povezuje informacije položaja i pokreta od unutrašnjeg uha do mozga i smatra se da je najčešće uzrokovana virusnom infekcijom. Osobe koje pate od vestibularnog neuritisa često osjećaju intenzivnu vrtoglavicu uz izrazitu mučninu i povraćanje, nistagmus (ritmički pokreti očiju) i nestabilnost ali bez gubitka sluha koja je stalno prisutna nekoliko dana, najčešće od 7-10 dana. Poslije početnog napadaja, simptomi se polako smiruju i nestaju, ali osjećaj nestabilnosti može zaostati tijekom nekoliko tjedana. Dijagnoza se postavlja na osnovi anamneze, kliničke slike, neurološkog pregleda ispitivanja očnih pokreta i ravnoteže, dodatnom otorinolaringološkom obradom koja uobičajeno obuhvaća ispitivanje sluha te drugu vestibularnu dijagnostiku: videonistagmografija (VNG), video head impulse testom (vHIT) i vestibularni evocirani miogeni potencijali (VEMP). Ponekad se u terapiji koriste kortikosteroidni lijekovi u smanjenju upale, simptomatska terapija vrtoglavice, mučnine i povraćanja te vestibularna rehabilitacija.
Labirintitis
Radi se o upali unutrašnjeg uha, labirinta. Nastaje kao komplikacija upale srednjeg uha najčešće uzrokovana virusnom a rijetko i bakterijskom infekcijom. Očituje se vrtoglavicom, mučninom, povraćanjem, nestabilnošću, nistagmusom , zujanjem u ušima i slabljenjem sluha. Akutni simptomi mogu varirati od blagih do teških, traju u kontinuitetu i u većini slučajeva povlače se unutar nekoliko dana do nekoliko tjedana, a potpuni oporavak očekuje se za nekoliko mjeseci. Nakon povlačenja vrtoglavice, kroz nekoliko mjeseci može zaostati osjećaj nestabilnosti. Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze, kliničke slike, otorinolaringološkog i neurološkog pregleda. Terapija je ista kao kod vestibularnog neuritisa a ukoliko je nastao širenjem bakterijske upale uha, koriste se antibiotici.
Meniereova bolest
Meniereova bolest je stanje koje uz vrtoglavicu i nestabilnost ima fluktuirajući gubitak sluha i zvonjenje u ušima. Iako uzrok nije potpuno jasan, smatra se da je povezan s nakupljanjem tekućine u unutarnjem uhu što s vremenom dovodi do propadanja osjetnih stanica. U dijagnostici se primjenjuju testovi kojima se ispituje funkcija osjetila sluha i ravnoteže, a neke promjene na unutrašnjem uhu mogu se pokazati i neuroradiološki (kompjuterizirana tomografija – CT /magnetska rezonancija – MR) . Menierova bolest je kronično stanje. Javlja se u epizodama koje kod većine traju 20 minuta ili duže, ali ne duže od 24 sata (prosječno 2 do 3 sata), a nakon toga šum slabi ili nestaje, nagluhost također, prestaje povraćanje i vrtoglavica, a može ostati lagana nesigurnost uz zanošenje na bolesnu stranu. Slijede napadaji u istim ili kraćim vremenskim periodima. Ponekad može doći do nekoliko epizoda dnevno. Svaka epizoda oštećuje strukture uha pa je nagluhost sve izraženija, a osjetljivost organa za ravnotežu slabi. Diagnosticira se na osnovi anamneze, kliničke slike i audiološke obrade koja uključuje ispitivanje sluha, slušnih evociranih potencijala, vestibularnog sustava i nekad CT/MR . Bolest nije izlječiva, simptomatski se mogu koristiti neki dolje navedeni lijekovi i diuretici, a u krajnjem slučaju kirurška terapija.
Problemi s vratnom kralježnicom
Cervikogena vrtoglavica se definira kao „nespecifičan osjećaj promijenjene orijentacije u prostoru i neravnoteže“ i povezana je s disfunkcijom vrata. Dijagnosticira se češće nego što je prisutna i potrebno je postaviti dijagnozu tek kada se isključe ostali uzroci vrtoglavice. Najčešći simptomi cervikalne vrtoglavice su cervikalna bol ili nelagoda, neravnoteža ili vrtoglavica i ograničenje pokreta vrata. Porijeklo bolesti je nejasno. Tipično, vrtoglavica nije rotatorna, to je češće osjećaj ošamućenosti u kombinaciji s neravnotežom praćenom boli i ograničenim pokretima u vratu. Cervikogena omaglica razvija se postupno, epizodna je i može trajati nekoliko minuta do sati.
Pokreti glave i vrata reproduciraju simptome vrtoglavice. Konačnu dijagnozu vratne vrtoglavice trebalo bi postaviti bolesnicima s bolnom i otežanom pokretljivošću u vratu, kojima smo isključili sve ostale moguće uzroke vrtoglavice. Budući da ne postoji jedinstveni test za cervikogenu vrtoglavicu, dijagnoza se smatra dijagnozom isključenja. Kompjutorizirana tomografija (CT) ili magnetska rezonancija (MRI) pomažu u procjeni bilo kakvog fizičkog oštećenja ili problema s vratnom kralježnicom a ultrazvuk vertebralnih i bazilarne arterije (TCD, CDFI) nam ukazuju na poremećaj protoka kroz krvne žile koje opskrbljuju moždano deblo i mali mozak. Terapija je fizikalna terapija a, kod izraženih simptoma vrtoglavice i simptomatska, dolje navedena.
Funkcionalne vrtoglavice:
Funkcionalne vrtoglavice ističu se svojom učestalošću i drugi su najčešći uzrok vrtoglavica u općoj populaciji, Perzistentnu posturalno-percepcijsku vrtoglavicu (engl. Persistent Postural-Perceptual Dizziness – PPPD) kao naziv za najčešći funkcionalni vestibularni poremećaj. To je vrlo je čest, ali nedovoljno dijagnosticiran uzrok vrtoglavica. Obično je povezan sa stresom. Dominantni simptomi PPPD-a jesu: vrtoglavica koja kontinuirano traje najmanje 3 mjeseca i uvijek je povezana s držanjem tijela, a nije kružnog tipa. Napadaje vrtoglavice izazivaju precipitirajuće ili egzacerbirajuće okolnosti kao što su: gužva, vožnja, prazan prostor, čekanje u redu u trgovini. Dijagnoza se postavlja na temelju definiranih kriterija a na osnovi anamneze, kliničke slike, neurološkog pregleda i pregleda psihijatra. Indicirano je i farmakoterapijsko liječenje selektivnim inhibitorima ponovne pohrane serotonina i noradrenalina. Dobri rezultati postižu se i primjenom kognitivno-bihevioralne psihoterapije.
Ostali uzroci periferne vrtoglavice:
Osim ovih uzroka, vrtoglavica perifernog podrijetla može nastati zbog tumora, ozljede unutarnjeg uha, širenja upalnog procesa iz srednjeg uha (otitis media) i otoskleroze – abnormalno okoštavanje ušnih košćica koje dovodi do gubitka sluha i ponekad do vrtoglavice.
CENTRALNE VRTOGLAVICE:
Centralna vrtoglavica, s druge strane je ozbiljan zdravstveni problem i pojavljuje se u 10-20% slučajeva i uzrokovana je zahvaćenošću struktura u središnjem živčanom sustavu, poput moždanog debla i malog mozga.
Centralna vrtoglavica karakterizirana je blažim ali dugotrajnijim senzacijama i blažim vegetativnim poremećajima (mučnina i povraćanje), a izraženijim gubitkom ravnoteže te ponekad s nistagmusom (ritmički pokreti očiju). Često su praćene i s drugim neurološkim simptomima jer su zahvaćeni dijelovi malog mozga ili moždanog debla. Tu ubrajamo oštećenje mozga zbog demijelinizirajuće bolesti (multipla skleroza), zbog vaskularnih poremećaja (moždani udar), tumora i slično. Vrtoglavica može biti i simptom tzv vestibularne migrene. Dijagnoza se postavlja neurološkim pregledom , magnetskom rezonancijom (MR) mozga a nekad i MR angiografijom.
Razlika između vrtoglavice , omaglice i nestabilnosti
Iako se pojmovi „vrtoglavica“ i „omaglica“ često koriste naizmjenično, postoji razlika između njih.
Vrtoglavica je specifičan osjećaj pokreta ili vrtnje.
Omaglica (ili „magla u glavi“) je općenitiji pojam i često označava osjećaj blaže zbunjenosti, opće slabosti ili smanjene koncentracije. Omaglica može biti uzrokovana različitim čimbenicima, uključujući dehidraciju, nisku razinu šećera u krvi, niski krvni tlak, umor, stres ili anksioznost.
Nestabilnost je osjećaj nesigurnosti odnosno poremećaja ravnoteže kod stajanja ili hodanja.
Neka sistemska stanja mogu uzrokovati omaglicu ali ponekad i vrtoglavicu kao što su :
- Nizak krvni tlak (arterijska hipotenzija)
- Naglo ustajanje ili promjena položaja može uzrokovati pad krvnog tlaka, što može rezultirati osjećajem vrtoglavice. (ortostatska hipotenzija)
- Visok krvni tlak (arterijska hipertenzija)
- Anksioznost i stres
- Srčane bolest
- Metabolički poremećaji, uključujući hiper i hipoglikemiju, poremećaje štitnjače i insuficijenciju nadbubrežne žlijezde, zatim anemija
- Neželjeno djelovanje alkohola, sedativa, nekih antiepileptika i drugih kemijskih spojeva.
Liječenje vrtoglavice
Liječenje vrtoglavice ovisi o njenom uzroku.
Evo nekoliko mogućnosti:
Vestibularna rehabilitacija
Ako je vrtoglavica uzrokovana problemima u unutarnjem uhu, fizioterapeut može preporučiti posebne vježbe za poboljšanje ravnoteže i smanjenje simptoma. Ove vježbe mogu biti osobito korisne za osobe s BPPV-om, vertibularnim neuritisom, labirintitisom i cervikalnom vrtoglavicom.
Lijekovi
Lijekovi poput antihistaminika, antikolinergika ili benzodiazepina mogu pomoći u smanjenju simptoma vrtoglavice, dok se antiemetici koriste u smanjenju mučnine i povraćanja osobito u slučajevima vestibularnog neuritisa, labirintitisa, BPPV ili Menierove bolesti. Ponekad se kod vestibularnog neuritisa i labirintitisa koriste kortikosteroidni lijekovi u smanjenju upale ili antibiotici ukoliko je upala uzrokovana bakterijskom infekcijom uha. Kod funkcionalne vrtoglavice koja je „psihogena“ koriste se selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina i noradrenalina i primjena kognitivno-bihevioralne psihoterapije.
Kirurški zahvati
U težim slučajevima, kao što je Meniereova bolest ili strukturalni problemi u vratnoj kralježnici, može biti potrebno kirurško liječenje.
Liječenje osnovnih bolesti
Ako je vrtoglavica centralnog uzroka, uzrokovana bolestima malog mozga i moždanog debla, liječenje je ovisno u uzroku (multipla skleroza, moždani udar, tumor, vestibularna migrena …) a može uključivati i lijekove za kontrolu simptoma te fizikalnu terapiju za poboljšanje ravnoteže i koordinacije.
Ako je vrtoglavica uzrokovana srčanim problemima, niskim krvnim tlakom, šećernom bolesti ili drugim sistemskim bolestima, liječenje osnovne bolesti često može ublažiti simptome.
Preporuke za prevenciju vrtoglavice
- Ostanite hidrirani: dehidracija može dovesti do niskog krvnog tlaka, što može uzrokovati vrtoglavicu. Pobrinite se da pijete dovoljno vode tijekom dana, osobito po vrućem vremenu ili tijekom vježbanja.
- Izbjegavajte brze pokrete: brze promjene položaja (poput prebrzog ustajanja) mogu uzrokovati oblik vrtoglavice poznat kao ortostatska hipotenzija. Neka vam postane navika polako i ravnomjerno ustajati.
- Pazite na prehranu: nizak šećer u krvi može izazvati vrtoglavicu. Pokušajte zadržati redovite obrasce prehrane i birajte uravnotežene obroke sa složenim ugljikohidratima, nemasnim proteinima i zdravim mastima. Ako ste ujutro skloni vrtoglavici, držite međuobrok pokraj kreveta i pojedite ga prije nego što ustanete.
- Redovito vježbajte: redovita tjelesna aktivnost može vam pomoći poboljšati ravnotežu i cjelokupno zdravlje, smanjujući vjerojatnost vrtoglavice. Vestibularna rehabilitacija kao i aktivnosti kao što su tai chi, joga i jednostavne vježbe ravnoteže mogu biti osobito korisne.
- Stvorite sigurno okruženje: Ako ste skloni vrtoglavici, važno je osigurati da vaše okruženje neće pridonijeti padovima. Uklonite tepihe, oslobodite prolaze od namještaja, stavite rukohvate na stepenicama i postavite dobru rasvjetu.
- Kontrola stresa, redovita opuštanja, meditacija i tehnike disanja mogu smanjiti anksioznost koja je često uzročnik vrtoglavice.
Kada se obratiti liječniku?
Kod svake vrtoglavice važno je konzultirati liječnika jer može biti znak ozbiljnijih zdravstvenih problema.
Hitno se javite liječniku ako vrtoglavica:
- nastupi iznenada i vrlo je intenzivna
- ima prateću mučninu i intenzivno povraćanje
- uzrokuje poteškoće pri hodanju ili stajanju
- ima prateće simptome poput nesvjestice, mišićne slabosti, trnce, smetnje govora, gubitak vida, dvoslike, smetnje koordinacije i ravnoteže
- nastupi uz intenzivnu glavobolju
- nastupi uz nagli gubitak sluha
- ima prateće bolove u prsima, ubrzan ili neregularan rad srca, otežano disanje ili znojenje
- nastupi nakon udarca u glavu
- traje duže od nekoliko minuta ili se učestalo ponavlja
Vrtoglavica je čest simptom koji može imati mnoge uzroke, ali pravilna dijagnoza i liječenje mogu značajno pomoći u ublažavanju simptoma i poboljšanju kvalitete života pacijenata.
